Zakon o sigurnosti prometa na cestama, koji je stupio na snagu prošle godine, pod lupu javnosti je doveo zbivanja na našim prometnicama uglavnom zbog visokih kazni za pojedine prekršaje, a naročito za one koje se smatra "četirima ubojicama u prometu". To su vožnja pod utjecajem alkohola ili droga, prevelika brzina, nevezanje pojasa i korištenje mobitela.
No, čini se kako Ministarstvo unutarnjih poslova nije pretjerano zadovoljno stvarnim učincima tog Zakona, pa su u javno savjetovanje uputili Nacrt Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa od 2021. do 2030. godine. Plan je to kojim se uređuju aktivnosti i mjere suzbijanja prometnih prekršaja i nesreća u spomenutom razdoblju, a koji je fokusiran na čak 13 područja djelovanja. Naravno, najvažnija su ona koja pokrivaju već spomenute najteže prekršaje.
Čini se kako sustav nije zadovoljan ishodima, jer je po prethodnom Planu, glavni cilj bio je da se 2020. smanji broj poginulih u odnosu na 2010. za 50 posto, odnosno na 213 osoba. No, to im nije uspjelo, jer je 2019. godine u prometnim nesrećama poginulo 297 osoba, a lani, usprkos lockdownu i smanjenom prometu, čak 237.
Nema posredne odgovornosti
Novim je Planom predviđeno istražiti mogućnost i učinkovitost promjene graničnih vrijednosti dopuštene količine alkohola u krvi vozača, što bi na snagu trebalo stupiti već ove godine, a trajati do 2023. Uz to, razmatra se i postupno ukidanje tolerancije na prekoračenje maksimalne dozvoljene brzine. O tome smo razgovarali s poznatim prometnim stručnjakom, Željkom Marušićem, koji se opširno osvrnuo na obje mjere, na koje ne gleda blagonaklono.
Prometni stručnjak Željko marušić smatra da bi uz rigorozne kazne maksimalnu dopuštenu koncentraciju alkohola u krvi trebalo svesti na nulu za mlade i profesionalne vozače ili na 0,2 promila za sve ostale. Foto: Matija Habljak/PIXSELL
"Govorio sam više puta da je problem što se glavnina akcija usmjerava u nevažno. Trebali bismo se fokusirati u povećanje izvjesnosti kažnjavanja, koje se temelji na nadzoru i učinkovitom pravosuđu. Sve ostalo su priče za malu djecu. Izvjesnost kažnjavanja je ključna za rješavanje problema, jer naši vozači znaju da mogu kršiti prometne propise nekažnjeno. Kad tako ne bi bilo, situacija bi bila puno bolja. Ovo sve što se dosad radilo je dobro, ali malo korisno", smatra Marušić i dodaje kako bi problem alkoholizma za volanom riješio tako da bi maksimalnu zakonski dopuštenu koncentraciju alkohola u krvi za mlade i profesionalne vozače sveo na nula promila, a za ostale na 0,2 promila. Uveo bi i dodatne mjere.
"Ono što je jako važno, nema posredne odgovornosti za alkoholizam. Imate ugostitelje koji nemilice nataču alkohol, a kad netko pogine oni nemaju nikakve konzekvence. Mora se postaviti uzročno-posljedična veza s alkoholom i time gdje se alkoholizira. Ali tu je novac u pitanju, kapital radi čuda, pa to sad prolazi. Pod ovom mjerom bih ja ukinuo i prodaju alkohola na benzinskim crpkama, jer ako se ne smije ondje prodavati droga, zašto bi se prodavao alkohol", ustvrdio je Marušić za Net.hr.
Tolerancija tolerancije
Kritičan je bio i prema sadašnjoj toleranciji zakona, ali i prometne policije prema prebrzim vozačima, odnosno onima koji voze iznad najvećeg dopuštenog ograničenja na cestama. Podsjetimo, Zakon o sigurnosti prometa na cestama dopušta toleranciju od 10 kilometara na sat za brzine manje od 100 km/h, a iznad te brzine se tolerira 10 posto ukupnog ograničenja. Marušić ne bi u potpunosti ukinuo toleranciju, već bi je sveo na tri km/h na ograničenjima do 100 km/h te na tri posto iznad te brzine. Pritom je upozorio na manjkavosti nadležnog zakona te matematički je pojasnio zašto se zalaže za još strožu toleranciju.
"Zašto vas ne diraju ako idete 160 km/h? Oni vam uzimaju toleranciju na još 10 km/h iznad ograničenja. Sad vi idete 160, to vam je na brzinomjeru, a u stvarnosti je to 155 km/h. Vama policija izmjeri 155 i uzima 10 posto od toga, što je 139,5 km/h i to je po zakonu nekažnjivo. To je problem sigurnosti, ekologije i manjkavog zakona. Po meni, treba dopuniti članak 54. Ako je ograničenje 130, onda je to ograničenje i točka. Imate tri posto i onda biste mogli voziti 140, a ne 160 na sat", pojašnjava Marušić.
Po Marušićevom tumačenju, na autocesti, gdje je ograničenje 130 kilometara na sat, vozači mogu voziti još 30 km/h brže, jer zakon dopušta dodatnu toleranciju na već utvrđenu toleranciju prekoračenja brzine. Foto: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL
Mjere, koje predviđaju sanaciju opasnih mjesta, takozvanih "crnih točaka", ali i ustrojstvo hitne medicinske helikopterske pomoći, Marušić pozdravlja, kao i jednu od oštrijih kritika Planu, koju je uputila Udruga Sigurnost u prometu. Ona predlagateljima zamjera to što je Plan donesen bez analize učinaka prethodnog plana, a ne spominje se ni osnivanje Agencije za sigurnost cestovnog prometa, za koju se stručnjak gorljivo zalaže.
Prometni larpurlartizam
Ostale mjere, naročito one koje se tiču edukacije o međusobnom poštivanju motociklista i mopedista te drugih vozača te korištenju pojasa, naziva - larpurlartizmom, odnosno time da su one same sebi svrha. "Kad riješite pitanje sigurnosti na cestama, onda riješite pitanje kriminala, terorizma ili podmetanja požara. Premreživanje cesta kamerama rješava bitna pitanja i država postaje kvalitetnija i sigurnija. Ne treba nama program, nego temeljne mjere", upozorava Marušić.
Osim uvođenja kamera, što je i predviđeno kroz poticanje lokalnih zajednica na nabavku nove opreme te smanjenja tolerancije na prekoračenje brzine i maksimalne dopuštene koncentracije alkohola, Marušić bi prometnu situaciju rješavao na još nekoliko načina. Ukinuo bi opomene ili upozorenja prometnih policajaca nesavjesnim vozačima, jer, kako kaže, "ne postoji mali i veliki prekršaj." Osim toga, smanjio bi trošarine na nova i sigurna vozila te poticao poštivanje propisa sufinanciranjem kupnje vozila.
Prometni stručnjak Željko marušić bi snizio trošarine na automobile koji imaju pet zvjezdica na testovima sigurnosti, a oni koji uz to imaju i autonomno kočenje ne bi uopće podlijegali trošarinama. Foto: Srdjan Zivulovic/FA Bobo/PIXSELL/FA Bobo/PIXSELL/Ilustracija
"Trebali bismo poticati sigurne automobile, koji smanjuju rizik stradavanja. Konkretizirao sam da se na automobile koji imaju pet zvjezdica na Euro-NCAP testu prepolovi trošarina, a ako imaju i autonomno kočenje da im trošarina bude nula! Više puta sam pisao da se treba uvesti nagrađivanje, 'mrkva i batina'. S kamerama kažnjavamo, ali u dogovoru s osiguravateljima, kojima je to direktni generator profita, treba subvencionirati mjeru da onaj tko pet godina nema u evidenciji nijedan prekršaj bude oslobođen 50 posto svih davanja na vozila, s time da je to neprenosivo. Iduće godine bi to naraslo na 60 posto i tako do 100 posto. Čak i da 11 godina nema prekršaja, onda vozač dobiva sve besplatno i još dodatnu naknadu. To bi trebalo javno iskazati i onda bi se ljudi natjecali na način da bi vozili 'po jajima", uvjeren je prometni stručnjak Marušić.
No, pitanje je kako će se mjere koje predlaže MUP, odraziti na svijest građana, koji i dalje u velikoj mjeri zanemaruju "četiri ubojice u prometu" te su skloni upadanju u nevolje koje ih koštaju oduzimanja vozačke dozvole ili prava na upravljanje određenom kategorijom vozila, kaznama od nekoliko desetaka, pa čak i stotinu tisuća kuna te pokojim mjesecom zatvora. Marušić drži da su kazne jedina edukacija, a kamere jedina kontrola, bez ikakvih dodatnih uređaja u vozilu, jer "sama edukacija ne znati ništa. Odluka hoćete li piti ili ludovati, ili nećete, ovisi o vama."
