Troškovi vezani uz tisak i distribuciju ispita do škola predstavljaju veliki trošak (oko četiri milijuna kuna), kao i ocjenjivanje ispita na koje otpadne oko osam milijuna kuna. Na državnu maturu po godini se prosječno utroši ukupno 20 milijuna kuna.
E-ispiti mogli bi znatno smanjiti te troškove.
'Ti bi se troškovi mogli znatno smanjiti uvođenjem e-ispita. Međutim, troškovi nisu glavni razlog uvođenja e-ispita', kaže psihometričarka Natalija Ćurković iz Odjela za promicanje kvalitete obrazovanja u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) za Jutarnji.
Preciznije mjerenje znanja
Glavni razlog za napuštanje dosadašnjeg modela jest to što se s pomoću e-ispita može preciznije izmjeriti znanje učenika, a osim toga, takvi ispiti omogućavaju ispitivanje na kreativniji način. Ne treba zanemariti niti veću motivaciju današnjih učenika, kojima je e-ispit prirodnije okruženje, objašnjava Ćurković.
Upravo je ocjenjivanje najskuplja stavka cijele mature, a pritom pouzdanost ocjenjivanja nije na očekivanoj razini, dodala je.
Kreativni i zanimljiviji ispiti
'Uvođenje e-ispita bio bi velik korak naprijed. Nije to stvar trenda, nego činjenice da su e-ispiti kreativniji i zanimljiviji učenicima, a rezultati ocjenjivanja su pouzdaniji, brži te je cijena mnogo niža. Uvođenje e-ispita na državnoj maturi cijeli bi proces učinilo točnijim i pouzdanijim. Uz to, računalo omogućuje mjerenje cijele akcije rješavanja pojedinog zadatka', kaže Ćurković.
Provedena je anketa među ravnateljima škola, a rezultati su pokazali kako većina smatra da su e-ispiti prihvatljiviji od 'papir-olovka' modela (46 posto), a 21 posto ravnatelja smatra kako učenici i dalje preferiraju pisani oblik testa, dok se 33 posto ravnatelja nije opredijelilo.
Ušteda na ocjenjivanju
'Primjenom e-ispita broj ocjenjivača znatno se smanjuje jer su računalni programi za ocjenjivanje fascinantno precizni, pa i u zadacima kraćeg esejskog tipa. Pri ocjenjivanju zadataka otvorenog tipa u sadašnjim papirnatim ispitima ocjenjivači često nemaju istu strategiju. Događa se da više ocjenjivača različito vrednuje isti zadatak u kojem je, primjerice, potrebno zaokružiti probavni sustav krave', rekla je Ćurković te naglasila da državnu maturu treba razvijati u tom smjeru ne zato da bismo bili u trendu, već da bismo dobili pouzdanije rezultate.
Primjena e-ispita dugoročan je projekt. Škole u Hrvatskoj nisu povezane širokopojasnim internetom te nemaju dovoljan broj računala jednakog standarda. Osim toga, nisu svi učenici jednako izloženi internetu niti imaju jednako razvijene vještine korištenja računala poput brzog tipkanja. No, upravo uštede od nekoliko milijuna kuna mogle bi se uložiti u daljnji razvoj i unapređenje sustava, smatra Ćurković.
Uvođenje e-mature čekat ćemo nekoliko godina
No, e-ispiti u Hrvatskoj bi u primjenu mogli ući tek za pet godina, piše Jutarnji. U Ministarstvu obrazovanja skloni su podržati projekt ovisno o ocjeni struke, ali ne preko noći.
Uvođenjem e-ispita prestat će se s objavom ispita online.
'Prestanak objave zadataka s državne mature je nešto što ćemo morati uvesti. Postojeći sustav dugoročno je neodrživ jer kvalitetne zadatke nije moguće iznova koristiti', objasnila je Ćurković.
