Gospođa Marina Pepelnjak iz Zagreba otkrila je za RTL da su u dva mjeseca troškovi života za njezinu obitelji porasli s 3 i pol na gotovo 6 tisuća kuna. "Prosječna obitelj, svaki mora imati 1000 eura plaću. Muž je godinama na istoj, ja sam godinama na istoj, a cijene idu gore", dodala je.
Marina plaća 800 kuna više i režije,a svaki mjesec treba podmiriti i ratu kredita za stan. Rast kamata je neizbježan. "Kamata je promjenjiva, nitko ne priča kolika će biti, što će biti. Mi možemo sad imati 3600, a za godinu dana može biti 4600 i to mi nitko ne može reći, tako da se ja bojim što donosi budućnost", govori Marina.
Rrazloga za paniku nema?
"Ne vrijedi nikome paničariti ako već ima kredit. Kakav kredit ima, kako ga je ugovorio tako ga mora otplaćivati, dakle razloga za paniku nema jer promijeniti ništa ne možeš, što će biti – bit će", kazao je Goran Aleksić, koordinator ekonomsko-pravnog tima Udruge Franak.
Iako je kretanje kamatnih stopa usko povezano s inflacijom., kreditni posrednik Vjeko Peretić umiruje. "Taj rast koji se najavljuje događat će se postepeno i dugoročno i ići će u koracima po 0,25 postotnog poena, tako da nećemo doživjeti onaj scenarij koji je bio sa švicarskim frankom", kazao je Peretić.
RTL je naveo primjer stambenog kredita od 75 tisuća eura s rokom otplate od 15 godina i kamatnom stopom od 4 posto. S povećanjem od 0,5 postotnih poena, rata raste za 150 kuna mjesečno, odnosno 1800 kuna godišnje. U slučaju da kamata naraste za 1 postotni poen, rata je veća 290 kuna na mjesec, a godišnje više od 3500 kuna.
Jedno od mogućih rješenja je reprogramiranje kredita s još uvijek niskim kamatama. Postavlja se pitanje hoće li reakcija Vlade stići dovoljno brzo. "Ali ako se ne djeluje relativno brzo, ovdje više ne govorimo o mjesecima ili godinama, govorimo o tjednima i prelijevanje negativnih posljedica neće biti zaustavljeno", tvrdi Neven Vidaković, financijski stručnjak.