Najveći problem će biti u velikim gradovima, prije svega Zagrebu gdje je za ponedjeljak sazvana Gradska skupština kako bi se odlučilo o modelu i dinamici odvajanja otpada.
U Udruzi gradova navode kako će ulaganja u infrastrukturu, ako ih gradovi i komunalna društva provode svojim sredstvima, svakako dovesti do porasta cijene za krajnje korisnike, piše Poslovni dnevnik. Zbog toga je, poručuju, neophodno što više koristiti sredstva EU fondova.
"Ono što se dobije bespovratno neće opteretiti građane kroz cijenu. Od države očekujemo da pomogne u pojednostavljenju i ubrzanju procedura neophodnih za pripremu projekata za EU sufinanciranje, jer složene i dugotrajne procedure onemogućuju brzu reakciju jedinica lokalne samouprave, gradnju infrastrukture i implementaciju novog sustava. Potrebni su i razumijevanje i podrška pravosuđa u sankcioniranju prekršitelja komunalnog reda", poručuju iz Udruge te napominju kako bi se trebale uključiti i županije kad je riječ o prostornom planiranju u planu gospodarenja otpadom.
U Udruzi smatraju kako je je tri mjeseca prekratak rok i da je nerealno očekivati cjelovitu implementaciju Uredbe u tom razdoblju.
Hrvatska je preuzela obvezu odvojenog prikupljanja 50 posto komunalnog otpada do 2020., kao i obvezu gradnje velikih centara koji će obrađivati ostatak otpada. Izgrađena su samo dva takva centra od kojih se jedan, Piškornica, ovih dana našao u žiži javnosti zbog direktora koji je sam sebi isplaćivao milijunski bonus.
