Kako bi se održala likvidnost državnog proračuna tijekom srpnja i kolovoza, logično bit će potrebno osigurati novac. Osim što se trebaju financirati javni troškovi, potrebna je pomoć i privatnom sektoru pa Vlada računa na oko dvije milijarde kuna zajma od Međunarodne banke za obnovnu i razvoj (IBRD).
Zbog toga je na sjednici Vlade u četvrtak ona dala zeleno svjetlo za pregovore s IBRD-om oko zajma u vrijednosti od 275,98 milijuna eura. K tome, ovlastila je potpredsjednika Vlade te ministra financija Zdravka Marića da takav ugovor i potpiše. Kako piše Novi list, Ministarstvo financija još se u travnju obratilo Svjetskoj banci kako bi se razmislilo o mogućnosti da Hrvatska dobije zajam za lakše prevladavanje problema koji će nastati koronakrizom u domaćem gospodarstvu i javnim financijama. Zato u Vladi vjeruju da je moguće sklopiti ugovor i osigurati novac i to već za srpanj i kolovoz. Međutim, napominju da sve ovisi i o IBRD-ovim procedurama.
Što bi se sve financiralo novcem IBRD-a?
Financijska pomoć nije jedino ono što bi donio ugovor o zajmu jer bi on za proračun značio provedbu određenih mjera. Novi list prenosi da se u obrazloženju odluke, te mjere odnose na ublažavanje neposrednog društvenog i ekonomskog utjecaja krize izazvane pandemijom, no i postavljanje temelja za promicanje održivog i uključivog oporavka. U svojoj odluci Vlada je istaknula da je većina mjera iz programa već donesena i da se one provode.
Novac IBRD-a pomogao bi u financiranju potpora za plaću u trajanju od tri mjeseca i to onim poslodavcima koji i dalje zadržavaju radnike s ugovorima na neodređeno i određeno vrijeme te plaće onima koji koriste potpore za samozapošljavanje, kao i stalnim sezoncima.
Vladin odgovor na krizu
Vlada je već donijela mjere koje su na snazi kao što je mjera za jačanje likvidnosti hrvatskih poduzeća čije je poslovanje pogodila kriza. Zbog toga su doneseni zakoni koji omogućuju odgodu plaćanja poreza i doprinosa kao i reprogram na 24 mjeseca. Isto tako, tu je i mjera po kojoj se PDV plaća tek po naplati računa, bez obzira na to kada će i hoće li biti plaćeni.
Ono što iz Vlade ističu jest da je Zakon o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti već u primjeri. Razlog se krije u izmjeni stečajnih postupaka i dodatnog ograničavanja mogućih stečajeva. Za siromašne će se uvesti nova nacionalna naknada, navode u Vladi. U to se ubraja ranjivi sloj stanovništva, stariji od 65 godina. Primjena tog zakona trebala bi početi 1. siječnja 2021.
Zajam IBRD-a bi, stoji u Vladinu obrazloženju, trebao dopunjavati i podržavati veći financijski paket koji kao odgovor na krizu nama nudi Europska unija. Prema pisanju Novog lista, zajmom bi se nadopunio europski instrument za privremenu potporu zbog smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji. O čemu se radi? O programu u kojem je Europska komisija osigurala povoljne zajmove za države članice kako bi održale proračunske likvidnosti te osigurala mjere financiranja koje podupiru zaposlenost.
Vlada ne namjerava tražiti pomoć MMF-a?
Vlada do sada nije tražila financijsku pomoć Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) kako bi prebrodila poteškoće u proračunskoj likvidnosti. No, po svemu sudeći i po njihovim obrazloženjima, to ni neće učiniti u budućnosti. Upravo tu informaciju potvrdila je Vlada za Novi list.
Međutim, dvije milijarde kuna nisu jedinic novac kojem se Vlada ovog ljeta ili na jesen nada od IBRD-a. Zato su dali suglasnost ministru Mariću da parafira ugovor o zajmu od 200 milijuna eura, što je više od milijardu i pol kuna za obnovu Zagreba nakon potresa te jačanje nacionalnost zdravstva. Ono što iz odluke nije jasno jest koliko bi se za koju svrhu dobilo novca, ali se navodi da kada je u pitanju zajam za saniranje posljedica potresa, da bi se novac potrošio na hitne intervencije za zaštitu javne sigurnosti, obnovu i rekonstrukciju bolnica kao i ustanova s područja obrazovanja i znanosti. Na prvom mjestu bit će osnovne i srednje škole te priprema programa za potporu obnovi stambenih projekata.
24.03.2020., Zagreb - Konferencija za medije o Vladinim gospodarskim mjerama zbog krize izazvane koronavirusom. Ministar gospodarstva, poduzenitsva i obrta Darko Horvat, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Marko Pavic, predsjednik Vlade Andrej Plenkovic, ministrica poljoprivrede Marija Vuckovic, ministar financija Zdravko Maric. Photo: Damir Sencar/HINA/POOL/PIXSELL
Jačanje kapaciteta države te brzi i proaktivni nadzor trenutačnih i budućih izbijanja bolesti je druga komponenta zajma. Naglasak je na Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Osim toga, novac će poslužiti za održavanje nužnih usluga u zajednici te za smanjenje rizika za pacijente i zdravstvene djelatnike kao i za kupnju potrošnog materijala i opreme za nastavak pandemije.
Dakle, država bi za koji mjesec ili dva od IBRD-a trebala dobiti više od tri i pol milijarde kuna zajma za borbu protiv recesije uslijed koronakrize i potresa. Kako piše Novi list, ti bi se zajmovi otplaćivali 15 godina, dakle do 2035. godine. Kada je riječ o kamati, nigdje se ne spominje kolika će ona biti.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
