Prosječna neto plaća za kolovoz ove godine iznosila je 6.264 kune. U odnosu na isto razdoblje lani porasla je za 246 kuna ili 4,1 posto, najnoviji su podaci Državnog zavoda za statistiku.
Podatak o medijalnoj plaći koja određuje sredinu distribucije svjedoči činjenici da su plaće većine zaposlenih i dalje znatno ispod statističkog prosjeka. Za svibanj je iznosila 5.252 kune, što znači da je polovina zaposlenih imala manju, a polovina veću plaću od tog iznosa.
Tako je najviša prosječan mjesečna neto plaća po zaposlenom za kolovoz isplaćena u zračnom prijevozu, u visini od 11.554 kune, a najniža plaća od 4.023 kune isplaćena je u djelatnosti proizvodnje kože i srodnih proizvoda.
U skupini gospodarskih djelatnosti prednjački opskrba električnom energijom i plinom s prosjekom od 8.791 kunu. Na začelju su administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti s prosjekom od 4.852 kune.
Najveći skok plaća, veći od 10 posto, bilježi se u pomoćnim uslužnim djelatnostima, poput zaštitarstva, čišćenja i održavanja zgrada. A među bolje plaćenim djelatnostima najveći rast plaća dogodio se u sektoru stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti, koji obuhvaća različite stručne usluge.
Zanimljivost je da niže plaće bilježe veći rast od onih iznad prosjeka, a djelomično je to posljedica administrativnog rasta minimalne plaće, a dijelom manjak srednje i niže kvalificiranih radnika u trgovini, građevinarstvu i drugim slabije plaćenim uslužnim djelatnostima.
Kako tportal piše, osobe sa završenim fakultetom imaju u prosjeku 50 posto višu plaću u odnosu na osobe sa srednjom stručnom spremom te 24 posto višu plaću od prosječne. Magisterij ili doktorat povećava plaću u prosjeku za 65 posto u odnosu na onu prosječnu.
