Da su parlamentarni izbori provedeni početkom svibnja (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59%), HDZ bi i ovaj mjesec bio relativni izborni pobjednik. Na ljestvici preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 26,4 posto (prema 26,8 posto iz travnja). Trenutno izmjerena razina izborne podrške stožernoj stranci vladajuće koalicije je najniža od posljednjih parlamentarnih izbora. Pri tom je važno napomenuti kako je usporen međumjesečni pad izborne podrške HDZ-u (sada na -0,4 postotna boda prema prošlomjesečnih -2,1).
SDP na drugom mjestu bilježi izbor od 20,7 posto (u odnosu na 21,1 posto iz travnja). Tako se prednost HDZ-a pred vodećom oporbenom strankom zadržala na istoj razini kao i prethodni mjesec i iznosi 5,7 postotnih bodova. Živi zid se učvrstio na trećem mjestu, sada s izborom od 12,7 posto (prema 11,2 posto iz travnja). Most je na četvrtom mjestu s izborom od 7,6 posto (prije mjesec dana 8,1 posto).
Među prve četiri stranke na ljestvici rejtinga tri su zabilježile međumjesečni pad (HDZ i SDP po -0,4 postotna boda, a Most -0,5), dok je za Živi zid zabilježen međumjesečni rast izborne podrške (1,5 postotnih bodova).
U usporedbi međugodišnjih rezultata (svibanj 2018. vs. svibanj 2017.) najveći dobitnik je Živi zid s 5,1 postotnih bodova (12,7 u ovogodišnjem svibnju prema prošlogodišnjih 7,6 posto).
S druge strane tri ostale vodeće stranke su zabilježile
međugodišnji pad izborne podrške (HDZ -4,4 postona boda; SDP
-3,3; Most -2,6). Udio nedlučnih birača je porastao za 2,4
postotna boda (s prošlogodišnjih 10,7 posto na sadašnjih
13,1).
Na ljestvici rejtinga političkih stranaka nakon ovog vodećeg
četverca slijedi Hasanbegovićeva stranka Neovisni za Hrvatsku s
izbornom podrškom od 2,6 posto (prije mjesec dana 2,4 posto).
HSS je šesti s 2,4 posto (u travnju 2,1 posto), dok sedmo mjesto s 2,2 posto podrške dijele BM 365 i HNS. Podršku između jedan i dva posto bilježe: Pametno (1,7 posto), IDS (1,7 posto), HSU (1,5 posto), Glas (1,1 posto). Tri su stranke s izborom manjim od 1 posto: HSP AS (0,7 posto), HDSSB (0,4 posto) i HSLS (0,4 posto). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 2,4 posto. I u ovomjesečnom je istraživanju zabilježen relativno visoki udio neodlučnih birača koji sada iznosi 13,1 posto (prema prošlomjesečnih 14,5 posto).
Vrh ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara i ovaj
mjesec drži "Nitko" (niti jedan političar) s izborom od 25,1
posto (prema prošlomjesečnih 19 posto). Na drugom se mjestu
nalazi predsjednica Grabar Kitarović s izborom od 16 posto (u
travnju 16,5 posto). Premijer Plenković se zadržao na trećem
mjestu s 11,2 posto izbora (prije mjesec dana 11 posto). Slijede
dva čelnika Živog zida: Ivan Pernar sa 6,4 posto (u travnju 6,2
posto) i Ivan Sinčić s 6,1 posto (prije mjesec dana 5,8 posto).
Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Božo Petrrov
(4,1 posto), Tonino Picula (4 posto), Anka Mrak Taritaš (3,4
posto), Milan Bandić i Davor Bernardić (po 1,8 posto).
Na vrhu ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara je
premijer Plenković s izborom od 26,8 posto (u odnosu na 24,4
posto iz travnja).
Drugo mjesto dijele "svi političari" kao zasebna kategorija odgovora s izborom od 14,9 posto (prije mjesec dana 13,7 posto). Na trećem je mjestu Davor Bernardić s izborom od 10,9 posto (u travnju 9,4 posto). Četvrto mjesto drži Milorad Pupovac s izborom od 8,3 posto (prije mjesec dana 9,3 posto), a slijedi Zlatko Hasanbegović s 5,4 posto (u travnju 4,6). Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Martina Dalić (4,5 posto), Gordan Jandroković (3,5 posto), Kolinda Grabar Kitarović (3,1 posto), Ivan Pernar (1,7 posto) i Božo Petrov (1,3 posto).
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj društvenog optimizma) podupire 16,2 posto građanki/građana (prema 15,2 posto iz travnja). U ovomjesečnom istraživanju 74,5 posto ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 77 posto iz travnja. Kakav je smjer zemlje ne zna 9,3 posto građana/ki. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 53,1 posto (u travnju 52,2 posto), dok je među glasačima glavnog koalicijskog partnera HNS-a taj udio skoro dvostruko niži i iznosi 27,8 posto. Među glasačima vodeće oporbene stranke, SDP-a udio društvenih optimista je značajno niži i iznosi svega 3,1 posto, dok je među glasačima Živog zida njih 2,6 posto, a Mosta 12,7 posto.
Razina potpore politici Vlade RH u osamnaestom mjesecu njezina mandata iznosi 31,3 posto (prema 30,7 posto iz prethodnog mjerenja u travnju). Kad je riječ o nepodršci politike Vlade u ovomjesečnom istraživanju ona iznosi 52,8 posto (u travnju je iznosila 55,4 posto). Doživljaj rada Vlade RH, osim kroz kriterij podrške politici Vlade, mjeri se i kroz školsku ocjenu koja u ovomjesečnom istraživanju iznosi 2,20 (prije mjesec dana ocjena je bila 2,15). Kad je riječ o biračima stranaka pozicije i opozicije, najvišu ocjenu Vlada bilježi među glasačima HDZ-a (3,26), ali i znatno niža među glasačima glavnog koalicijskog partnera HNS-a (2,0), dok je najniža ocjena zabilježena među glasačima Živog zida (1,69).
Predsjednica republike je za svoj rad dobila stabilnu trojku, odnosno 3,06 (u odnosu na 3,04 koliko je izmjereno početkom travnja). Najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad bilježi ocjenu od 1,95 (u travnju 1,92).
Najvažnija tema/događaj u posljednjih mjesec dana je ratifikacija Istanbulske konvencije i događaji vezani uz ovu temu (prosvjedi protivnika, sukobi u HDZ-u, negodovanje Crkve) i to za 29,3 posto hrvatskih građana. Događanja u vezi s Agrokorom i odluka suda u Londonu o izručenju Todorića, uključujući i njegovu žalbu na izručenje je najvažnija tema za 18,8 posto naših građana, dok je na trećem mjestu potpisivanje Ugovora o gradnji Pelješkog mosta (10,7 posto). Zaoštravanje odnosa između Hrvatske i Srbije (događanja u Skupštini Srbije i povlačenja parlamentarne delegacije, obostrano proglašenje ministara obrane za nepoželjne osobe, medijska prepucavanja) su najvažnija tema za 10,1 posto hrvatskih građana. Onečišćenje vode u Slavonskom Brodu bilježi izbor za najvažniju temu od 9,4 posto.
Tri su teme zabilježile izbor između 2 i 5 posto: dugotrajna društvena kriza i iseljavanje mladih (4,8 posto), tri odvojene komemoracije u Jasenovcu (3,0 posto) i Program reformi za 2018. (2,5 posto). Svi su ostali događaji zabilježili izbor manji od 2 posto.
Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno početkom svibnja, pokazuje učinke najnovijih zgusnutih događaja na političkoj sceni na stranački rejtning i percepciju političkih aktera (Istanbulska konvencija, unutarstranački sukobi u dvije vodeće stranke, zaoštravanje odnosa sa Srbijom...).
