Osim ogromne nezaposlenosti, koja je još uvijek u porastu, na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje događa se i drugi fenomen – oglasi za posao ustupaju mjesto oglasima za stažiranje.
Od ukupno 125.578 traženih radnika u 2011. godini, bio je tražen 6.301 radnik za stručno osposobljavanje, odnosno pet posto. U 2012. godini taj se broj gotovo udvostručio – od ukupno 131.927 traženih radnika, bilo je 12.132 radnika za stručno osposobljavanje za rad, što je 9,2 posto u ukupnom broju traženih radnika.
Nadalje, iz podataka sa stranica HZZ-a vidi se da je upravo ovo najkorištenija mjera aktivnog zapošljavanja – do polovine ožujka 2013. godine, broj korisnika mjere skočio je za gotovo 70 posto u odnosu na broj početkom godine!
Na portalu moj-posao.net kazali su nam da nisu u stanju razdvojiti stvarna zaposlenja od stažiranja, jer "većina poslodavaca još uvijek nema naviku u oglasima označavati radi li se o stažiranju, tako da ne možemo raditi usporedbe unatrag godinu dana ili dvije".
Za društveno-humanističke znanosti daleko veći udio?
"Od početka 2013., kad su zaživjele izmjene kriterija za korisnike mjera za stručno osposobljavanje, čini mi se da je postalo još gore. To je sada hit, ne samo kod privatnika, nego i u tijelima državne i lokalne samouprave. U društveno-humanističkim znanostima, kojima ja pripadam, taj je udio makar 85 posto i to znam zato što neprestano pregledavam stranice HZZ-a. Ti ne možeš više naći posao za stalno jer se ne objavljuju poslovi ni na određeno vrijeme!", kazao nam je građanin koji nas je upozorio na ovaj fenomen koji su svi predvidjeli, ali sada se vidi da se širi poput požara.
"Ovo je dobra prilika za poslodavce da za mali novac dobiju radnu snagu i da je još na kraju financira država", kaže nam. No, na HZZ-u ovaj porast broja radnika za 1.600 kuna tumače kao uspjeh.
Veliki interes poslodavaca i nezaposlenih je veliki uspjeh mjere?
"Mjera stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa izuzetno je dobro primljena kod nezaposlenih osoba kojima je potrebno prvo radno iskustvo i kojima je upravo nedostatak radnog iskustva bila jedna od glavnih zapreka u zapošljavanju", navode u odgovoru na upit, u kojemu navode i da su angažirani na educiranju poslodavaca po tom pitanju!
"Interes za mjeru prepoznali su i poslodavci kojima kontinuiramo prezentiramo sve mjere aktivne politike zapošljavanja, a poseban naglasak stavili smo upravo na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa", pišu zaključujući: "Navedeni podaci samo potvrđuju koliko je zapravo mjera bila potrebna nezaposlenim osobama bez radnog iskustva jer bez te mjere velika je vjerojatnost da uključene osobe još uvijek ne bi imale mogućnost stjecanja prvog radnog iskustva."
Jednom plaćom 'ubiješ' četiri VSS-ovca
Naš sugovornik s burze se pak pita čemu sve to kad nikome od tih ljudi, prisiljenih da makar za 1.600 kuna ne sjede kod kuće, posao nakon staža nije ni na koji način zagarantiran.
"Meni ovo samo izgleda kao dobar način za smanjenje broja ljudi na burzi. Na ovaj način, po cijeni jednog visokokvalificiranog radnika s plaćom i doprinosima dobivaš četiri VSS-ovca plaćena po 1.600 kuna. Kako je kazao profesor Mate Kapović, ovo je samo način da kapital eksploatira radnika i to na trošak države", zaključuje.
Ova mjera poticanja zapošljavanja, podsjetimo, postojala je i u vrijeme vlade Jadranke Kosor, međutim Miranda Mrsićaogroman uspjeh postigla je tek u mandatu ministra rada .
