''Koronagodina'' stavila je na test institucije, a pokušaj odgovora na zdravstvenu i gospodarsku krizu bit će ključna rasprava o proračunu Europske unije koji se tiče i Hrvatske.
''Ono što je za Hrvatsku najbitnije jest da bude dovoljno
sredstava za konkretnu solidarnost onima koji su najpogođeniji
krizom, a to se odnosi prije svega na sektore, na turizam'',
istaknuo je europarlamentarac Karlo
Ressler.
Uz financiranje programa, europski zastupnik Tonino
Picula očekuje i odgovore na izazove u sedam područja
ključnih za budućnost Unije, među kojima je i Europski
zeleni plan: ''Korona je bila dodatni udarac našoj nagriženoj
europskoj solidarnosti baš u trenutku kada je trebalo više
Europe''.
Ako se odgovori na izazove, Picula se nada buđenju optimizma. No,
građani su podijeljeni. Prema istraživanju među 27 članica, 45
posto građanki i građana osjeća nesigurnost u Uniji, dok 41 posto
gaji nadu u budućnost. Zbog krize je bez prihoda ostalo 28 posto
građanki i građana Unije, a u Hrvatskoj njih 35 posto.
Financijsku pomoć od obitelji i prijatelja u Europi je zatražilo
devet posto građanki i građana, a 15 posto u našoj zemlji.
''Reakcija europskih institucija na pandemiju je bila spora.
Vidjeli smo jednostrane odgovore država članica i sve je to
dovelo u pitanje međusobno povjerenja članica i građana u
Uniju'', upozorio je Picula, a Ressler kaže: ''Poprilično je to
očito u ostalim mediteranskim državama kao što je Španjolska,
Portugal i Italija gdje je gospodarski pad u drugom tromjesečju
bio još veći, a za Hrvatsku je bitno da ta podrška bude što
snažnija''.
Predstavnici europskih građanki i građana propitkivat će rad
Europske komisije, a već iduće srijede raspravljat će i o stanju
Europske unije na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta.
