U represivnom aparatu prošlu su godinu obilježila dva naizgled kontradiktorna fenomena. Nikad nije pokrenuto više korupcijskih kaznenih procesa, a istovremeno se drastično smanjivao broj prisluškivanja i uhođenja. Tako je, u usporedbi s 2010., broj ljudi koji su bili podvrgnuti mjerama tajnog prikupljanja podataka lani bio manji za čak njih 735. Statistički pokazatelji Državnog odvjetništva govore da se lani radilo na tome da se bitno manje pribjegava prisluškivanju kao najlakšoj metodi prikupljanja dokaza kojom se istodobno krše temeljna ljudska prava.
U pregledu rada Državnog odvjetništva RH za 2011. godinu naznačeno je da su tužitelji svjesni da se mjerama tajnog prikupljanja podataka koje su predviđene člankom 322. novog Zakona o kaznenom postupku grubo zadire u ljudska prava, ali se pritom tvrdi da one nisu toliko raširene i sveprisutne kao što je u to uvjerena većina građana. Tako se prisluškivanje, stavljanje buba u kuće, stanove i automobile, presretanje SMS poruka, e-mailova, praćenje, simulirano sklapanje poslova i drugo lani primjenjivalo na 1.781 osobu, dok su godinu prije – 2010. – suci takve tajne radnje odobrili u odnosu na 2.534 osobe, piše Večernji list.
Jedno prisluškivanje na 50 podnesenih prijava
Zahtjeve za mjere tajnog prikupljanja podataka podnosi Državno odvjetništvo, a ono ih je lani podnijelo 728. Istražni suci samo u jednom slučaju nisu udovoljili zahtjevu tužitelja. No, u usporedbi s 2010. godinom, kada ih je bilo 876, ti su se zahtjevi smanjili. Nadalje, iz podatka da se prošle godine uhodilo 1.781 osobu, a da je podnesena 90.631 kaznena prijava, u Državnom odvjetništvu su izračunali da se prisluškivanje i uhođenje koristilo u jednoj od 50 podnesenih prijava, ili prema jednom od 2.360 građana.
Na udaru trgovci drogom, šverceri ljudi...
Od 728 lanjskih zahtjeva za uhođenje u samo 19 slučajeva nalog je ishođen na inicijativu županijskih i općinskih državnih odvjetništava, dok je u 709 slučajeva policija inicirala prisluškivanja, praćenja i ostale mjere zadiranja u privatnost radi dokazivanja kriminala.
Zanimljiva je i struktura kaznenih djela zbog kojih se traži provođenje mjera koje najviše zadiru u privatnost. Na prvom mjestu je to otkrivanje ilegalne trgovine drogom, potom korupcije, a slijedi šverc ljudi i zločinačko udruživanje.