Potres jačine 4,1 po Richteru koji je u srijedu iza 23 sata pogodio šire dubrovačko područje, izazvao je strah među građanima. Kako i ne bi, kada se zna da Dubrovnik leži na vrlo trusnom području, a mnogima su još svježe slike razaranja koje su prouzročili prošlogodišnji potresi u Zagrebu i na Baniji. Statičar Ivo Matković smatra kako bi novogradnja u Dubrovniku trebala izdržati i udar od devet stupnjeva po Mercallijevoj ljestvici. No, stara je jezgra, kao i u ostalim gradovima, druga priča.
"Najkritičnija je povijesna jezgra, tu bi sigurno bilo problema kod jačih potresa. Dosta zgrada je u gradu obnovljeno poslije potresa 1979., važnije zgrade su obnovljene i također ne bi trebalo biti problema. Od rata, pa nadalje dosta je stambenih blokova seizmički sanirano na stupnju koji je moguć s obzirom na konzervatorske smjernice i s obzirom na to da se ljudi ne iseljavaju, dakle da se izvana ojačaju. Otpornost se podigla za najmanje jedan stupanj. Zgrade i kuće se mogu ojačati svakako, postoji program seizmičke sanacije, to je višegodišnji program, trenutno ide sporije radi financija. Za pravu sanaciju u nekom stambenom bloku trebalo bi iseliti ljude kako bi se sve napravilo, tu postoji i pitanje ulaganja u privatno vlasništvo", pojasnio je Matković za Dubrovački dnevnik.
Nesigurni višestoljetni objekti
Dodaje kako bi problema moglo biti na objektima starijima od 200 godina na Pilama i Pločama, jer nemaju armirano betonske stropne konstrukcije te su zidani od kamena. Te su kuće, navodi, relativno otporne ako su prizemnice, no ako su više javljaju se problemi. Zbog toga bi vlasnici trebali uložiti mnogo novca u statičko ojačanje, ali i popravljanje štete koju takvi radovi sa sobom nose.
"Dio ljudi je uložio novac kako bi se osigurali u slučaju potresa, a nekad to znači presijecanje recimo kroz parket, pločice ili banje pa je to najbolje raditi prilikom obnove. Naravno, potrebna su znatna financijska sredstva. Idealno je to napraviti u tom periodu, recimo u starom gradu kada se netko odluči na obnovu ruše se drvene stropne konstrukcije, napravi se sve moguće, s obzirom na zahtjeve konzervatora, kako bi kuće bile maksimalno otporne. Ima i slučaj škole Marina Getaldića, sad će se napraviti rekonstrukcija kako bi se izdržao potres većeg stupnja", navodi statičar.
'U Dubrovniku je bolje stanje'
Poznato je kako su obronci Medvednice prepuni klizišta na kojima leži zagrebačka Podsljemenska zona, a na Baniji su se nakon potresa otvorili rasjedi i pojavile rupe u tlu. Slična je stvar i na dubrovačkoj Mokošici, gdje se gradnja u posljednjih nekoliko godina intenzivirala, ali Matković tvrdi da nema razloga za zabrinutost.
"Da, to je klizište, ali nije to baš tako kako se priča. Donje zgrade u Mokošici zapravo stabiliziraju klizište i tako da bi se cijelo brdo trebalo odvaliti da se nešto dogodi. Gornje zgrade, recimo 'R' niz i 'T' niz su temeljene na dubokim pilotima tako da se opterećenje prenijelo u dubinu. Te su zgrade i armirano betonske konstrukcije, tu se sigurno ne očekuju problemi, može biti naravno pukotina, ali ne i rušenja", pojasnio je i dodao da Dubrovnik po pitanju statičke sigurnosti bolje stoji od ostalih gradova.
"U Dubrovniku je bolje stanje jer se kvalitetnije gradi. U nas su i zahtjevi stroži što se tiče gradnje pa to nameće otpornija i kvalitetnija rješenja za razliku od recimo Petrinje gdje je bila osma zona. Tamo dvije etaže kuće nisu bile obavezne imati vertikalne serklaže, a da su imale, ne bi bilo problema. Propisi su omogućavali da se lošije radi. Da je taj potres bio kod nas bilo bi daleko manje štete", zaključio je statičar Matković.
