Građanima koji su od studenoga prošle do lipnja ove godine uzeli stambeni kredit rata kredita u prosjeku se kreće između 41 i 44 posto njihovih dohodaka, pokazalo je istraživanje HNB-a o standardima odobravanja kredita, piše u četvrtak Večernji list.
Ako mu je mjesečna neto plaća oko 10 tisuća kuna, kupac stana, dakle, u prosjeku za otplatu kredita izdvaja od 4100 do 4400 kuna. Ukupna vrijednost stambenih kredita kreće se oko 67 milijardi kuna te je u godini dana porasla nešto više od deset posto.
Za 10 godina stanovi duplo skuplji
Velika potražnja za nekretninama prati i stalan rast cijena, koje su, prema službenim izvorima, u godinu dana skočile između šest i sedam posto. S takvim tempom poskupljenja, cijena kvadrata stana mogla bi se udvostručiti u deset godina.
"Jednostavno, mi smo zemlja u kojoj ima previše motiva za visoku potražnju za nekretninama. Od poreznog tretmana, turizma, niskih kamatnih stopa do seljenja kapitala ekstrabogatih iz banaka, APN-a, činjenice da nekima doista treba životni prostor, da neki kupuju nekretnine na tvrtke da bi platili manje poreza, prisutnosti stranaca… Za tako puno motiva tržište ne može ponuditi dovoljno nekretnina kako bi došlo do pada cijena. Jedino rješenje bio bi adekvatan porezni tretman, a to se neće dogoditi", prokomentirala je Maruška Vizek, stručnjakinja Ekonomskog instituta Zagreb.
Cijene nekretnina rastu snažnije od dohodaka
Središnju banku muče potencijalni rizici i prelijevanje krize na bankarski sektor. Nedavno je guverner Vujčić upozorio da cijene stambenih nekretnina rastu snažnije od dohodaka, ali ne i troškova gradnje. Sve to povećava rizike njihove korekcije u budućim razdobljima.
Većina novih stambenih kredita (28 posto glavnice) isplaćena je uz omjere duga i dohotka koji se kreću između 30 i 40 posto. Kod daljnjih 26 posto dužnika taj je omjer između 40 i 50 posto. Međutim, kod čak 23 posto novoisplaćenih stambenih kredita mjesečna je rata veća od polovine mjesečnog dohotka, donosi Večernji list.
Čuvanje vrijednosti imovine
O gotovo neprekidnom rastu cijena nekretnina govorio je na N1 televiziji i ekonomist te bivši ministar financija Ljubo Jurčić. Osvrnuo se i na guvernerovu izjavu da samo rast kamata može obuzdati rast cijena.
"Stanovi koji sad dižu cijene, to je više spekulacijska potražnja za stanovima. Veliki ulagači, ljudi koji imaju puno novca, oni ne žele držati novac u novcu, nego zapravo kupuju nekretnine koje uglavnom čuvaju vrijednost imovine. Ako jedna cijena raste, onda potražnja raste, to je spekulacijski balon. Najveći dio potražnje za stanovima nije od onih koji trebaju stanove, nego onih koji žele kapital staviti negdje gdje se tako lako novac ne može izgubiti zbog inflacije. U svakom slučaju, sadašnje cijene nisu realne cijene, ne odgovaraju stvarnoj vrijednosti, to je napumpana vrijednost. Ako situacija bude išla koliko-toliko normalno kao što smo rekli u prvom kvartalu iduće godine, očekujemo da će se smiriti u prvoj polovici godine. Nezahvalno je ljudima savjetovati što raditi u ovom trenutku. Cijena stanova u prosjeku oko 2000 eura su jedne pristojne i normalne cijene za područje Zagreba", rekao je Jurčić.
'Cijeli svijet je pod pritiskom inflacije'
U Sjedinjenim Državama je već započeo rast kamata, a mnogi to najavljuju i u Europi. "Ako ide inflacija, u liberalnim zemljama kamata mora biti iznad inflacije. Mislim da u Hrvatskoj neće biti značajnijeg povećanja kamatnih stopa. Mislim da isto, kao i kod cijene energenata, možemo biti mirni do prvog kvartala iduće godine, onda će se donijeti politička odluka kako dalje s kamatama. Ne samo u Hrvatskoj, nego će to biti europska politička odluka", komentirao je Jurčić.
No, nisu samo nekretnine poskupjele. Govoreći o inflaciji, jasno je da je ona utjecala na rast cijena gotovo svih proizvoda i usluga. Nije to samo hrvatski problem, naglašava Jurčić i ističe da je cijeli svijet pod pritiskom inflacije.
"Sad inflacija ide negdje preko tri posto u Hrvatskoj, u Europi četiri posto. Procjena je da u Hrvatskoj neće doći do četiri posto zbog odluke Vlade o ograničavanju cijena naftnih derivata. Znamo da je cijena plina za građane do travnja pod kontrolom. Svijet je pod pritiskom inflacije, znatno su porasle cijene energenata. Kad se one preliju u europske cijene, pridonijet će inflaciji dva do tri posto. Procjena je da će inflacija u Europi do kraja godine biti 4,5 posto, a Hrvatskoj tri, maksimalno 3,5 posto. Sve procjene, MMF-a, Europske središnje banke pa i našeg HNB-a govore da bi se ti uzroci trebali isprazniti, ispuhati do kraja prvog kvartala iduće godine i onda se očekuje vraćanje koliko-toliko na prijašnju situaciju", rekao je ekonomist.
Stanje s cijenom nafte se smiruje
Kako bi barem malo ublažila inflatorne učinke, Vlada će danas za još mjesec dana produljiti mjeru ograničenja cijena goriva. U praksi je to moguće učiniti još samo jednom.
"Cijene goriva rastu jer raste cijena barela sirove nafte. S druge strane, zasad blokiranje cijene na 11 kuna ide na teret marži naftnih kompanija, nakon toga sve ovisi o tome hoće li barel gore ili dolje. Informacije iz svijeta govore da se povećava proizvodnja i da cijena ne bi trebala značajno ići prema gore, čak bi trebala i prema dolje. Vlada je, koliko sam razumio premijera, odlučna da i dalje drži tu cijenu. Ako bude trebalo daljnje produženje, mislim da će se Vlada i naftne kompanije morati dogovoriti koliko će tko sudjelovati u trošku držanja te cijene jer ne smije Vlada donositi odluku koja šteti bilo kojem subjektu pa tako ni naftnim kompanijama", zaključio je Jurčić.
