Posebni odjel za ratne zločine Višeg suda u Beogradu za 14. listopada zakazao je pripremno ročište u procesu protiv četvorice časnika Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.
Podsjetimo, hrvatske pilote terete da su u kolovozu 1995. za vrijeme vojno redarstvene akcije "Oluja" raketirali kolonu izbjeglica na Petrovačkoj cesti u BiH. Optužnica se odnosi na hrvatske pilote Vladimira Mikca (67) iz Ptuja, Zdenka Radulaj (69) iz Osijeka, Željka Jelenića (69) iz Pule i Danijela Borovića (64) iz Varaždina.
Srbijansko tužiteljstvo traži da se optuženima sudi u odsutnosti, to za hrvatske pilote znači da ne smiju ući na teritorij Srbije. Kako su potvrdili u Ministarstvu unutarnjih poslova, Srbija ne može izdati međunarodnu tjeralicu za pilotima preko Interpola bez suglasnosti Hrvatske.
Je li to baš tako dvoje neki pravnici koji se prisjećaju i slučaja branitelja iz Vukovara Tihomira Purde koji je 2011. uhićen u BiH, a Srbija ga je stavila na Interpolovu tjeralicu, piše Slobodna Dalmacija. Kasnije je zbog nedostatka dokaza oslobođen, a postupak protiv njega poništen.
I šef MOL-a Zsolt Hernadi, koji je zbog davanja mita bivšem premijeru Ivi Sanaderu u Hrvatskoj osuđen na dvije godine zatvora, unatoč protivljenju Mađarske nalazi se na Interpolovoj tjeralici. Mađarska je odbila njegovo izručenje, mi smo raspisali tjeralicu, a onda ju je on preko svojih odvjetnika osporavao, čak ju je uspio skinuti na jedno vrijeme, no ubrzo je na nju vraćen.
Može li se to dogoditi našim pilotima? Iz Banskih dvora objašnjavaju kako se postupanje Interpola u slučaj Hernadi ne može uspoređivati s aktualnom situacijom jer za ratne zločine postoji drukčija procedura.
Nju pojašnjavaju u MUP-u.
Podsjećaju kako sukladno Rezoluciji Interpola od 11.11. 2010. godine u odnosu na objavljivanje međunarodne tjeralice u sustavu INTERPOL-a vezane uz genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, Ured Interpola države čiji je osoba državljanin može izraziti prigovor protiv registracije podataka i objavljivanja međunarodne potrage za predmetnom osobom.
"Navedena Rezolucija se odnosi na obrade novih zahtjeva za međunarodnu policijsku suradnju preko kanala Interpola vezanih uz kaznena djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina. Temeljem navedene Rezolucije uvažit će se zahtjevi podneseni od strane međunarodnih sudova, zahtjevi podneseni od strane entiteta koje je odredilo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih Naroda, a u skladu s posebnim ugovorima dogovorenim s obzirom na takve zahtjeve, te zahtjevi zemalja članica, osim u slučajevima kada se zahtjev odnosi na državljanina druge države članice, nakon što je ta druga država članica od strane Glavnog tajništva Interpola obaviještena o zahtjevu i potom uložila prigovor na zahtjev u roku od trideset dana", objašnjavaju iz MUP-a.
U slučaju zaprimanja takve strane međunarodne tjeralice, policija, odnosno hrvatski ured Interpola o tome obavještava Ministarstvo pravosuđa i Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, koji povratno policiji dostavljaju mišljenje o opravdanosti ulaganja prigovora. Policija, odnosno hrvatski ured Interpola, potom prigovor ulaže pri Glavnom tajništvu Interpola u Lyonu, koji se obavezno usvaja.
Nakon uloženog protesta, svi podaci iz međunarodne tjeralice brišu se iz sustava Interpola i nisu dostupni zemljama članicama Interpola te nije dozvoljena daljnja komunikacija o predmetnoj tjeralici putem kanala Interpola.
