Mnogi smatraju da bi taj sporazum mogao demokratsku moć prebaciti s ljudi na korporacije, a Europska komisija smatra da se "stvara bura u čaši vode".
Ekonomski analitičar Ivan Matejak smatra da bi bilo dobro da se trgovinski i investicijski odnosi definiraju, no upozorava i da bi moglo biti opasno ako bi se dopustilo da korporacije tuže državu ako im utječe na profit.
"Ovdje se ne radi ako firme ne ostvare profit, ovdje se više radi ako neka država članica, kako bi zaštitila zdravlje svojih građana kao na primjer zabranom uvoza GMO hrane, uvela bi određen uredbe, a firma bi na temelju tih uredbi mogla tužiti državu na nekom nadnacionalnom sudu, koji još uvijek nije definiran", izjavio je Matejak za RTL Danas.
Dodao je kako bi Hrvatska ovim ugovorom imala i pozitivne i negativne posljedice.
Na jednom primjeru - drniški pršut. Što kada bi jedna velika teksaška tvrtka proizvodila drniški pršut, što bi se dogodilo s njim?
"Jedna od negativnih karakteristika ovog ugovora jest da bi američke korporacije, koje imaju goleme farme od nekoliko desetaka tisuća hektara, mogle proizvoditi proizvode koji u Hrvatskoj imaju zaštitu geografskog porijekla. On bi bio proizveden po niskoj cijeni u SAD-u i zatim ponovno uvezen na tržište Europske unije, recimo u Njemačku", kazao je Matejak.
EK odbacuje navode Greenpeacea o TTIP-u
Europska komisija odbacila je u ponedjeljak tvrdnje ekološke organizacije Greenpeace, koja je objavila veliki dio dokumenata iz povjerljivih pregovora između EU-a i Sjedinjenih Država o Transatlantskom trgovačkom i investicijskom partnerstvu (TTIP), da će taj sporazum sniziti europske standarde zaštite potrošača.
Europska povjerenica za trgovinu Cecilia Malmstroem odbacila je te optužbe, ističući da dokumenti koji su procurili odražavaju pregovaračka stajališta EU-a i SAD-a, a ne konačni dogovor te da nije čudno da dvije strane imaju različita mišljenja.
"U područjima gdje su naša stajališta vrlo udaljena u pregovorima, mi se jednostavno nećemo dogovoriti. Nijedan trgovački sporazum koji zaključuje EU-a nikada neće sniziti razinu zaštite potrošača, standarde o sigurnosti hrane ili okoliša", napisala je Malmstroem na svom blogu.
EU i SAD pregovaraju o TTIP-u, koji za cilj ima stvaranje najveće zone slobodne trgovine na svijetu s 800 milijuna stanovnika. Brojni protivnici toga sporazuma pribojavaju se da će taj sporazum sniziti dosegnute standarde i ići na ruku velikim korporacijama, a na štetu potrošača i nacionalnih vlada.
Bijela kuća priopćila je u ponedjeljak da nema komentara oko objave dijela dokumenata iz pregovora o TTIP-u, ali da objava neće pregovore skrenuti sa zadanog pravca. "Mi imamo namjeru završiti pregovore do kraja godine, a ja ne mislim da postoji išta oko ove objave što bi moglo imati utjecaj na našu sposobnost" da ih završimo, rekao je glasnogovornik Bijele kuće Josh Earnest.
Ured američkog trgovinskog predstavnika kazao je da su interpretacije pridodane tekstu "u najmanju ruku zavaravajuće, a u najgoru potpuno pogrešne". Greenpeace tvrdi da su dokumenti koje je objavio dokaz da Sjedinjene Države žele zaobići standarde EU-a o zaštiti potrošača te da stoga treba obustaviti pregovore.
Zagovornici TTIP-a ističu da će on donijeti preko 100 milijardi dolara dobiti na obje strane Atlantika. Stručnjak Greenpeacea za trgovinu Juergen Knirsch održao je u ponedjeljak u Berlinu konferenciju za novinare na kojoj je rekao da su se odlučili za objavu povjerljivih dokumenta jer su htjeli potaknuti raspravu, a da ona pokazuje da treba prekinuti pregovore. "Najbolja stvar koju Komisija može napraviti jest reći 'žao nam je, pogriješili smo'", rekao je Knirsch.
Povjerenica Malmstrom, koja je u ponedjeljak bila na konferenciji u Ženevi, rekla je da su objavljeni dokumenti "bura u čaši vode" i da EU neće odustati od svojih načela. Malmstroem je pozvala vlade država članica EU-a da učine više na korektnom informiranju javnosti o TTIP-u. Greenpeace tvrdi da SAD želi oslabiti europska ograničenja u vezi s genetski modificiranim organizmima i hormonski tretiranim mesom te da Amerikanci žele da Europljani odustanu od tzv. "načela opreza", koje obvezuje zakonodavce na oprez u svim slučajevima kada postoje znanstvene sumnje oko prikladnosti nekog proizvoda za ljudsko zdravlje.
"Mi u potpunosti zadržavamo to načelo i ne namjeravamo pristati na bilo što bi ga oslabilo", rekao je glavni pregovarač Europske komisije Ignacio Garcia Bercero.
