Nagradu za životno djelo "Mr. ph. Antun Karlovac" ove je godine dobila dr. sc. Asja Smolčić Bubalo, mr. pharm koja joj je dodijeljena za osobit doprinost razvitku i usavršavanju farmaceutske struke, a povodom toga podijelila je i neke svoje savjete te razgovarala o mitovima i zabludama u kozmetici, piše Slobodna Dalmacija.
Tvrdi kako visoka cijena proizvoda ne jamči i njihovu kvalitetu. Osim prema kvaliteti sastojaka, cijena proizvoda koji se prodaju u parfumerijama formira se i prema luksuznom pakiranju, mirisu, dizajnu te mjestu na polici, odnosno prema svemu onome što privlači potrošača, ali i velike svote novca koje se ulažu u marketing.
Kod poznatih brendova cijene svakako opravdavaju i neke aktivne tvoje koje dolaze iz njihovih istraživačkih laboratorija. Takvi proizvodi djeluju povoljno na kožu, no postoji razlika između onog što dobivamo i onog što očekujemo. Nerijetko se očekuje preobrazba kojom ćemo zaustaviti promjene na koži uzrokovane starenjem, no priroda to ne dozvoljava. Možemo izgledati jedino njegovanije primjereno svojim godinama.
Navodi kako je jedna od najvećih zabluda koje su se pojavile u posljednje vrijeme kreme sa zlatnim listićima. Kaže kako osnovno znanje iz kemije upućuje na činjenicu da molekula zlata, srebra i drugih skupocjenih listića i prašine dragog kamenja sadržanih u kremama ne mogu prodrijeti u koži u takvom molekularnom obliku. No na kupce vjerojatno djeluje psihološki u smislu da su za sebe kupili nešto vrijedno i što ih je razveselilo.
Navodi kako je uz marketinški termin "hipoalergijska krema" stvoren još jedan farmaceutski kozmetički mit. Kupci takvih krema često se ne zapitaju što to znači, a ne pitaju ni ljekarnike ni dermatologe, nego mi da im one omogućuju dugoročnu upotrebu bez razmišljanja. U pitanju je čisti marketinški trik jer zakon ni jednu firmu ne obvezuje da izvrše dermatološke "patch testove" i dokažu tu tvrdnju jer to spava u domenu znanosti.
Zabluda nisu pošteđeni ni takvozvani "prirodni proizvodi", jer se pritom često očekuje kako je netko ubrao biljku na polju, malo je doradio za potrebe kozmetičkog pripravka i ukomponirao je u proizvod. Potrebno je zapitati se gdje rastu tolike tone ljekovitog bilja koje bi morali dobiti kad bi zbrojili sve kozmetičke proizvode. Danas se 95 posto aktivnih tvari koje priroda proizvodi suvremenim kemijskim metodama sintetizira u laboratorijima. Tvrdi kako ne postoji ni jedan proizvod na našim, pa ni na svjetkom tržištu koji bi bio prirodan na način kako to kupci očekuju. Nema proizvoda na tržištu koji nije zaštićen od oksidacije i zagađenja, što je i potrebno za kvalitetu proizvoda.
"Mnoge kreme koje se nalaze na našem tržištu vrlo su diskutabilne
jer imaju dozvole da se rade u okviru nekog obrta, u
neodgovarajućim prostorima, pa čak i u garažama, a njihova
kontrola je vrlo upitna, a mnogi je "proizvođači" vješto
zaobilaze.", kaže farmaceutkinja.
Kreme koje se nude u ljekarni spadaju u skupinu koja se naziva
kozmeceuticima, a u pitanju su proizvodi koji u
svom sastavku imaju aktivne tvari koje su ispitane na
farmaceutskoj razini. Takav pristup osigurava veću sigurnost
pacijenata kod korištenja te skupine proizvoda i farmakološku
djelotvornost.
Navodi i kozmetičke firme koje su osnovali magistri farmacije,
Nikel i Magdis, koji nude kvalitetne proizvode i
iza kojih se tko stoji, imenom i prezimenom i
diplomama.
Dodaje kako su tvrdnje o "brisanju" bora ipak jedna od najvećih
kozmetičkih zabluda. Svi takvi proizvodi mogu samo umanjiti ili
minimalizirati izgled naborane kože, no u pitanju su marketinški
dobro pripremljeni preparati koji ne mogu promijeniti prirodnu
funkciju kože, piše Slobodna Dalmacija.
