Nemaju svi učenici u Hrvatskoj iste uvjete. I dok dio gradova diže cijene prehrane i boravka - drugi uvode besplatnu prehranu. Poskupljenja se pravdaju krizom i inflacijom. Gdje to učenici neće ostati gladni, a gdje će roditelji zbrajati - kako proći jeftinije?
Besplatni topli obrok uskoro bi trebali imati svi varaždinski osnovnoškolci. "Idemo prema tome da djeca dobivaju topli obrok i to kvalitetan i to besplatno. Ako prođe rebalans proračuna sada 27. rujna, krenut ćemo 1.10.", kazao je varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj.
Roditelje u Splitu ove godine očekuje poskupljenje. Za produženi boravak plaćat će 50 kuna više nego lani, a za tri obroka na koja djeca imaju pravo 8 kuna više. "Očekivao sam jer je sve poskupilo. Sad da je to idealno, nije ali sve je poskupilo pa i to", kaže Splićanin Mirko Malenica.
Cijene školskog obroka i produženog boravka razlikuju se ovisno o subvenciji gradova, odnosno županija osnivača škola.
U Zagrebu i Rijeci cijene nisu rasle, za produženi boravak roditelji će i dalje plaćati 200, odnosno ovisno o primanjima između 100 i 320 kuna na mjesec. U Osijeku je cijena za roditelje narasla sa 100 na 188 kuna, a u Splitu s 250 na 300 kuna.
Na to još ide i iznos za prehranu koji ovisi o broju konzumiranih obroka. Za roditelje u Splitu ukupni troškovi tako će biti veći za oko 210 kuna.
"S nekih 800-900 kuna kako je bilo do sada, ovisno o broju dana nastave, ide na nekih 1100 kuna mjesečna participacija roditelja. Mislim da će roditelji baš zato što su djeca zbrinuta cijeli dan, a svi rade morati prihvatiti taj veći mjesečni trošak od 210 kuna", govori Davor Bučević, ravnatelj Osnovne škole Bol u Splitu.
Cijene školskog obroka u Hrvatskoj kreću se od 7 do 11 kuna. Zbog rasta cijene energenata i namirnica narasle su i cijene obroka u školama jer postalo je nemoguće za istu cijenu pripremiti kvalitetan obrok.
"Marena je lani koštala 8, a sad je 10 kuna. Mi smo odluku o povećanju cijene marende donijeli u srpnju, potvrdio je školski odbor. Mi već sada nismo sigurni da će nam to biti dovoljno za školsku godinu", kazuje ravnateljica Osnovne škole Nikola Tesla u Rijeci, Tatjana Bandera Mrakovčić.
Nemaju svi osnivači jednake budžete, nemaju sve škole kuhinje niti dovoljno kapaciteta, pa čak 35 posto učenika nema mogućnost prehrane u školi.
A evo i poruke osnivačima škola i ministarstvu obrazovanja - prenosimo stav pravobraniteljice za djecu!
"Moje je mišljenje da kuhani topli obrok treba biti standard koji je potrebno omogućiti svakom djetetu u Hrvatskoj. Organizacija školske prehrane ne bi smjela ovisiti i izgovor ne bi smio biti ne postojanje školskih kuhinja pogotovo što danas, ako postoji volja, načina ima da se djeci topli obrok dostavi iz nekih drugih organizacija i ustanova koje imaju kuhinju", kazala je Helenca Pirnat Dragičević.
