Problem otpada ne muči samo hrvatsku metropolu. Na dnu ljestvice Ministarstva gospodarstva nalazi se Split koji je najgori po razdvajanju otpada od velikih gradova; prošle godine imali su tek 5,8 posto recikliranog otpada.
Neki od razloga poraznih brojki su neupućenost građana u odlaganje ili pak odbijanje suradnje. "Trudim se , ali ne znam, koliko to sad... Mnogi to ne rade nažalost. Meni je žao, ali kultura je slaba", rekla je Splićanka za RTL Danas.
"I Kaštela su bolja nego Split, oni već sve odvajaju - imaju kante i za miješani, papir i staklo, a u Splitu tko zna kad će to biti", dodala je Darija Mamić iz Splita.
"Ne, ni ja ne razvrstavam otpad jer nemam mogućnost", rekla je Monika Radišić s Visa koja je kazala da nema kontejnere.
Splitu je potrebna infrastruktura
Usporedbe radi, dok se u Splitu odvajalo 5,8 posto otpada, u Rijeci se prošle godine razvrstavalo više od 14 posto. Udruga za održivi razvoj ključnim smatra, osim edukacija građana, i razvoj potrebne infrastrukture.
"Splitu trebaju velika ulaganja. Treba izgraditi veliku sortirnicu, balinirnicu vlastitu kompostanu. Split treba preuzeti odgovornost za gospodarenje otpadom na svoj lokalnoj razini kako bi građane potakao da aktivno sudjeluju u tom procesu", rekao je Marin Spetič iz Udruge Sunce.
Iz Čistoće pak poručuju da se Split na začelju našao zbog neobičnog izračuna jer se za grad računaju samo spremnici u koje građani odlažu. "Uz to postoji veliki broj gospodarskih subjekata koji prikupljaju staklo, plastiku, papir... oni u taj izračun ne ulaze, ali ni objekti, kao hoteli i trgovački lanci, to se smatra gospodarskim otpadom. A sve te količine otpada se pribrajaju županiji. Što je jako nelogično", poručio je direktor Čistoće Split Lukša Regjo.
Čistića tvrdi da su za prvih 9 mjeseci ove godine brojke bolje te da je Split već sada na 8 posto. Iako se na prvu ne čini puno, radi se o 2 tisuće tona odvojenog prikupljenog otpada samo iz kućanstava.
