Naime, jasno je to iz obrazloženja koje je u srijedu dala Vlada za slučaj Sandre Benčić, aktivistkinje koju su 2006. godine, kada se kandidirala za ulazak u Vladin Savjet za razvoj civilnog društva, provjeravale tajne službe.
Vlada je potvrdila da su oni zatražili sigurnosnu provjeru za Sandru Benčić, budući da je ona bila kandidatkinja za ulazak u Vladin navedeni savjet. Sigurnosno-obavještajna agencija obavila je sigurnosnu provjeru, ali nije bilo prisluškivanja i praćenja osobe koja je provjeravana, nego je pribavljen ispis njezinih telefonskih kontakata unatrag godinu dana, otkrio je neimenovani izvor za Novi list.
Benčićeva, prema tada vrijedećoj Uredbi o sigurnosnim provjerama, nije morala o tome biti obaviještena, no morala je biti svjesna da će biti sigurnosno provjeravana budući da se natjecala za spomenuto mjesto.
No, upravo je pribavljanje ispisa telefonskih kontakata određene osobe jedna od najspornijih ovlasti tajne službe i policije, jer za tu vrstu obavještajno-policijske kontrole nije potrebno odobrenje Vrhovnoga suda ili bilo koje druge nezavisne institucije.
"Potrebno je samo da ovlaštena osoba u SOA-i ili policiji uputi zahtjev Operativno-tehničkom centru koji potom od telekomunikacijskih operatera zahtijeva podatke o telefonskim kontaktima nekog građanina. Obrazloženje zahtjeva koje se pritom napiše sasvim je irelevantno, jer ga ne vidi nitko izvan OTC-a, a OTC ne nadzire nitko izvan zainteresiranog obavještajnog sustava", kaže Đuro Lubura, stalni sudski vještak za telekomunikacije.
On smatra da je nedopustivo i vrlo opasno da tajna služba i policija mogu zadirati u privatne podatke građana bez kontrolnog mehanizma izvan samih tih represivnih tijela. Takvo rješenje ne postoji nigdje osim u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini, a ne postoji zato što otvara ogromne mogućnosti za obavještajno-policijske zloupotrebe i za kršenje građanskog prava na privatnost, jasan je Lubura.
Predsjednik parlamentarnog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Ranko Ostojić objašnjava da izlistavanje telefonskih kontakata ne potpada pod "mjere tajnog prikupljanja podataka", ali smatra da se takva zakonska formulacija treba promijeniti. "Zato je odbor donio zaključak o potrebi da se ta mjera klasificira kao tajno prikupljanje podataka, jer ne bi smjela postojati mogućnost da se prema građanima primjenjuju mjere kojima se zadire u njihova ljudska prava, a da ostanu bez mogućnosti civilnog ili nezavisnog nadzora", rekao je Ostojić za Novi list.
Ostojić problematičnom smatra i mogućnost da obavještajne službe i policija, bez sudskog naloga, dolaze i do podatka o lokaciji telefonskog uređaja u određenom trenutku u prošlosti. Najavio je da će Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost samostalno pripremiti izmjene spornih odredbi, ukoliko radna skupina do ljeta ne dovrši nacrt izmjena Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu.
Prethodni članci:
arti-201002150756006 arti-201002030765006 arti-201002020624006
