Cijene divljaju, ali prizor na zagrebačkom Dolcu pomiče granice - stručak šparoga prodaje se po gotovo duplo većoj cijeni od najvrjednijeg ribarskog specijaliteta, kvarnerskog škampa!
Kako piše Jutarnji list, stručak prvih proljetnih šparoga iz zadarskog zaleđa koji je prodavačica vagnula, a čija je istaknuta cijena 14 eura, imao je oko 250 grama. U njemu je pedesetak stabljika od kojih se gotovo pola njih otkida za daljnju obradu, a stabljika se koristi za juhu.
Kilogram šparoga koštao bi vas, dakle, oko 56 eura. Daleko više od kvarnerskih škampa, za čiju je prvu klasu maksimalna jutarnja cijena na ribarnicama iznosila 35 eura, dok oko podneva padne do 25 eura. Neprodane šparoge se, s druge strane, spremaju u vodu kako bi se sutradan mogle prodavati po istoj cijeni.
Prošle godine, kilogram šparoga prodavao se po cijeni od 260 kuna (34 eura), a mnogi potrošači žalili su se kako za tako astronomski iznos ne mogu dobiti ni račun. Jedina tadašnja mogućnost - da se promet divljim šparogama bilježi preko računa - bila je da komercijalni sakupljači imaju ugovor s Hrvatskim šumama.
Nije izdana niti jedna dozvola
A kako bi izbjegle probleme oko branja šparoga u njihovim šumama, Hrvatske šume su prije nekoliko godina objavile aplikaciju putem koje se može dobiti besplatna dozvola za branje. Za osobne potrebe s "dozvolom za skupljanje nedrevnih šumskih proizvoda" može se nabrati tri stručka s 20 biljaka.
Za komercijalne sakupljače, koji šparoge prodaju, vrijede druga pravila. Oni moraju sklopiti ugovor s Hrvatskim šumama prema kojem plaćaju naknadu po ubranoj količini, što je 20 kuna po kilogramu, prema važećem cjeniku. Iako je i ta cijena gotovo simbolična, na pitanje, koliko je takvih dozvola izdano, iz Hrvatskih šuma odgovaraju: "Hrvatske šume ove godine nisu izdale niti jednu dozvolu za komercijalno branje jer nije zatraženo sklapanje nijednog ugovora."
Ista situacija bila je i 2021. Dakle, u dvije godine niti jedan sklopljeni ugovor, a tržnice i restorani puni šparoga.
Na vlasnicima da sami uvedu cijene
Bolji poznavatelji prilika na terenu kažu kako šparoge ne rastu najviše u šumama, nego na rubnim dijelovima, najviše na kamenjaru, uz suhozide ili napuštene poljoprivredne površine. Mnogi sakupljači beru ih na privatnim pašnjacima i u šumama, a vlasnicima plaćaju nadoknadu.
Međutim, o privatnim šumama skrbi nedavno osnovani Hrvatski savez Udruga privatnih šumovlasnika koji zastupa interese oko 600.000 građana koji imaju svoje šume, a predsjednik udruge Zdenko Bogović kaže da oni ne izdaju nikakve posebne dozvole za šparoge te da je na privatnim vlasnicima da urede uvjete i cijenu korištenja svojih proizvoda sa skupljačima samoniklog bilja.
