Načelnik Samostalnog sektora za vojnopolicijske poslove Ministarstva obrane, brigadir Vlado Kovačević, komentirajući pad sovjetske bespilotne letjelice u Zagrebu, rekao je kako ovako nešto još nije doživio, iako ima iskustvo iz Domovinskog rata. Istaknuo je da istraga još uvijek traje.
U subotu vade glavno tijelo letjelice iz zemlje
"Danas ne možemo ništa posebno zaključiti. Očevid se nastavlja sutra tijekom dana. Glavni događaj bi se trebao dogoditi sutra, jer trebamo glavno tijelo letjelice izvaditi iz zemlje. Nakon toga će se pristupiti vještačenju", rekao je Kovačević za Dnevnik.hr.
Pomoć iz inozemstva
O uzroku pada, iako se govorilo o nedostatku goriva, također se može nagađati. "Vidjet ćemo što ćemo prikupiti u sigurnosnoj, odnosno crnoj kutiji. Ako ne dođemo do tih podataka i ne budemo ih mogli vještačiti, bit ćemo siromašni što se tiče podataka", rekao je Kovačević dodavši da tek treba utvrditi je li dron poslan u špijunsku misiju.
Moguće je da će domaći istražitelji zatražiti pomoć iz inozemstva. Rusi i Ukrajinci, koji su koristili ovakve dronove još u doba SSSR-a nisu se ponudili. "Nakon statičkog i dinamičkog dijela očevida, trebalo bi se ići u misaonu konstrukciju događaja. U tom dijelu trebamo i tehničku pomoć. Onda ćemo vidjeti gdje možemo i pronaći određeno vještačenje. Vjerojatno ne možemo sve u Hrvatskoj", rekao je i dodao da će se tek nakon rekonstrukcije zbivanja znati što je bilo s letjelicom.
Ruska špijunska misija?
"Što se u prošlosti dogodilo? S kojom namjerom i zašto? Ipak, očevid se najviše usmjerava na tehničke podatke", rekao je brigadir Kovačević, a vojni analitičar Ivica Mandić tvrdi da je uvjeren s kojom namjerom i zašto je letjelica poslana prema Europi. Smatra da je riječ o namjeri Rusa da provjere budnost europske protuzračne obrane.
"Nije prvi put da se takve operacije događaju niti će biti zadnji put. Izvan pameti mi je pomisliti da bi to radila Ukrajina zbog pomoći koju joj je Zapad pružio. Onaj tko bi imao motiv provjeriti reakciju zračne obrane čitavog NATO saveza je Ruska Federacija", rekao je Mandić za Dnevnik.hr.
Ipak, dodao je da nema razloga za paniku, ali ima za usvajanje lekcija. "Nisu tu u pitanju samo tehničke priče i tehnička zaštita. To je jedna priča. Druga priča je posve strukturna, a tiče se toga da za nova vremena trebamo donijeti i novi Zakon o obrani. Kada biste počeli čitati Zakon o obrani, pa i proučavati razne ovlasti, vidjeli biste da su oružane snage ustrojene za mir, a ne za rat. Da teroristi u zrakoplov stave prljavu bombu s namjerom da se zabiju u maksimirski stadion, danas nitko u državi, pa ni predsjednik, nema pravo zapovjediti obaranje tog zrakoplova", pojasnio je Mandić.
Odgovornost za obranu neba
Osvrnuo se i na činjenicu da je dron punih 40 minuta letio iznad Mađarske, zemlje koja je, kao i Hrvatska, članica NATO-a. Njihov ministar vanjskih poslova je priznao kako su tijekom petka dvaput digli borbene zrakoplove zbog još uočenih nepoznatih letećih objekata.
"Nije mi posve jasno zašto Mađarska nakon tolikog leta nije digla zrakoplove. Oni sad kažu da jesu, ali u tom slučaju postoji tehnički problem u modernosti zrakoplova koje imaju. Moderni zrakoplov s radarom bi bez ikakvih problema morao moći vidjeti nešto toliko veliko", istaknuo je Mandić, dodavši da je riječ o letjelici dugoj 15 metara i teškoj šest tona.
"Jasno nam je rečeno da je NATO pratio tu letjelicu i iz tog izvora ćemo vjerojatno dobiti i obavijesti odakle je stvarno lansirana. Međutim, bilo koja članica NATO-a nije ekskulpirana odgovornosti za vlastitu zračnu obranu. Najveći doprinos NATO-a je vlastita sposobnost obrane u elementarnim situacijama. Sad imamo velik problem u debalansu postojećih sposobnosti i onih koji se traže. Nije riječ samo o Hrvatskoj i Mađarskoj, nego je riječ o svima", zaključio je vojni analitičar.
