I sad, kako eto imamo rast BDP-a veći od prosjeka EU a na kraju opet ostajemo na samom začelju EU, po pitanju standarda i kupovne moći naših građana?
Jedan od najboljih hrvatskih analitičara, urednik portala Ekonomski lab Velimir Šonje bio je gost RTL-a Direkt.
Kako objasniti ovaj paradoks?
Svi se kreću, mi se lagano krećemo, neki idu brzo, a neki sprintaju. Neke zemlje koje su rano ušle u EU su imale brz rast, neke zemlje poput Bugarske sporiji rast. Ali, i oni rastu. Za pet do osam godina bi nas i Bugari mogli stići.
Koliki bi nama trebao ekonomski rast da bi ajmo reć prestigli makar Rumunje, da ne govorimo Sloveniju?
Do Slovenije bi nam trebalo 20 do 30 godina nešto brzog rasta. Ako želimo prestići Rumunjsku moramo rasti brže od njih, a oni rastu brzo. Oni su napravili neke ozbiljne mjere i reforme. Privukli su strana ulaganja.
Koje mjere?
Fiskalnu disciplinu. Oni imaju niže poreze. Koristili su model rasta koji nama nije dostupan. Imali su jeftino jeftin rad. I to su iskoristili. Sada su i plaće više. Oni su europska Kina. Oni su to iskoristili, mi ne. Mi smo se trebali modernizirati ranije.
Investicije rastu?
Rastu na 6 posto nakon što su 10 godina bili na niskim razinama. Mi tek sada s investicijama hvatamo neki zamašnjak. Ali vezan je uz EU fondove, građevinu, nekretnine. Što nije dugoročno. Izvoz je svima problem. Svjetsko gospodarstvo je usporilo. Italija je dva kvartala zaredom imala minus. Tko god je vezan uz talijansko gospodarstvo, ima problem.
- Po standardu građana od Hrvatske gori samo Bugari: Evo kako stojimo u usporedbi s drugim državama EU
Najlošiji podatak iz ove statistike je pad industrijske proizvodnje koji se nastavlja iz kvartala u kvartal, ima li to veze s brodogradnjom?
Najvećim dijelom. I to ne treba nužno gledati negativno. Nije samo brodogradnja, tu je i prehrambena industrija. Poljoprivreda je jako mali sektor. Tu neke male promjene, mogu donijeti velike stope promjene.
Neki kažu kucamo na vrata recesije, neki da to nije nije ništa zabrinjavajuće?
Imajući na vidu ograničenja, nema znakova da bi se trebala dogoditi ozbiljna recesija. Očekivanja su da će usporavanje trajati, ali to neće dovesti do dramatične recesije.
Zanimljivo je da ovaj rast opet najviše gura potrošnja stanovništva, otkud ljudima toliko novaca da iz kvratala u kvartal troše sve više i više?
Plaće rastu realno oko tri posto. Imamo sada, malo su otpuštene kočnice oko zaduženje. Rast kredita pomaže potrošnji i to zasada ne vidimo kao ozbiljan problem.
