Stanje sigurnosti u Republici Hrvatskoj povoljno je i stabilno, teroristička prijetnja na teritoriju Hrvatske trenutačno je niska, ali potencijalni rizik terorističkih prijetnji postoji i za Hrvatsku, kao članicu EU i NATO-a, ocjenjuje Sigurnosno-obajveštaja agencija (SOA) u Javnom izvješću 2015. objavljenom na mrežnoj stranici Agencije.
U Izvješću, koje se odnosi na 2014. godinu, navodi se među ostalim, kako je utvrđeno da je na teritoriju pod kontrolom ISIL-a boravilo šestero hrvatskih državljana, od koji su dvoje sudjelovali u borbama; da na to područje odlaze i radikalizirane žene, a opisan je i slučaj maloljetnika koji je je spriječen u namjeri da se pridruži islamističkim skupinama u Siriji. Navodi se i da se odpočetka sukoba u Ukrajini manje od dvadeset hrvatskih državljana priključilo ukrajinskim postrojbama, a trenutno ih je u njima osam.
U Hrvatskoj desetak pristaša radikalnog tumačenja islama
Stupanj terorističke prijetnje s islamističkih polazišta iz Hrvatske je nizak, kaže se u Izvješću. Broj pristaša radikalnog tumačenja islama u Hrvatskoj je mali, nekoliko desetaka osoba, a većina njih nisu pobornici terorističkih metoda djelovanja. Međutim, odlazak „džihadista“ porijeklom iz država hrvatskog okruženja koji se bore u sirijskom i iračkom sukobu na strani tzv. Islamske države posebno zabrinjava. Pri tome se bilježi i njihov povratak u matične države nakon ratnih iskustava. SOA procjenjuje da za sada nema izravne prijetnje sigurnosti Republike Hrvatske od džihadista u Siriji ili povratnika, ali da se ne smije se isključiti moguća prijetnja pojedinaca, tzv. vukova samotnjaka. Također, ostaje srednjoročna i dugoročna prijetnja da povratnici koji su vojno osposobljeni, radikalizirani i traumatizirani ratnim iskustvom, u kontaktu s terorističkim strukturama posluže kao izvršitelji ili logistika izvršenja terorističkih napada.
Na teritoriju pod ISIL-om šestero hrvatskih državljana
Na teritoriju tzv. Islamske države utvrđen je boravak šestoro hrvatskih državljana. Većina njih, uz hrvatsko, ima državljanstva i drugih država. Zajedničko im je to da su prije radikalizacije odselili iz Hrvatske ili nisu ni živjeli u njoj. Za dvije osobe je utvrđeno da su sudjelovale u borbenim aktivnostima.
I u Hrvatskoj je zabilježena pojava da radikalizirane žene odlaze na područje tzv. Islamske države u pratnji supruga „džihadista“ ili tamo zasnivaju obitelji.
SOA upozorava kako i dalje raste broj stranih boraca u Siriji i Iraku s područja jugoistočnog susjedstva. Najviše odlazi iz BiH, Kosova, Srbije (prvenstveno Sandžaka) i Makedonije. Od 2012. je otišlo oko 600 „džihadista“, od kojih su neki poginuli, a dio se vratio. Do sada je broj povratnika iz Sirije u države okruženja relativno mali.
S područja Europe broj boraca na strani tzv. Islamske države popeo se oko 4500.
Nastavlja se rast uporabe društvenih mreža u terorističke svrhe, ISIL ih posebice koristi za regrutiranje boraca za svoje oružane postrojbe.
SOA spriječila maloljetnika da se pridruži ISIL-u
SOA je prošle godine detektirala maloljetnog državljanina RH koji je imao nakanu pridružiti se islamističkim skupinama u Siriji. Mladić se radikalizirao putem Interneta, stupio u izravni kontakt s "džihadistima“ iz Sirije koji promoviraju borbu za tzv. Islamsku državu. Kroz razgovor s obitelji i psihološku pomoć mladiću detektirani su problemi i dileme koje su razriješene, te je u konačnici maloljetnik napustio radikalne stavove i odustao od odlaska u „džihad“, navodi SOA u Izvješću.
Okruženje: i dalje aktivni četnički pokreti
U dijelu Izvješća vezanom uz ekstremizam upozorava se kako su i dalje aktivne organizacije i pristaše četničkih pokreta u državama okruženja, ali i šire. Pri tome postoje i kontakti prema istomišljenicima u Republici Hrvatskoj te prema ostalim organizacijama i pojedincima s velikosrpskim ideološkim polazištima.
U 2014. godini registrirana je i pojava organiziranja odlazaka hrvatskih državljana kao dragovoljaca na ukrajinsko ratište, gdje su se priključivali ukrajinskim postrojbama.
Malobrojnost članstva kao i slaba organiziranost ekstremističke scene u Republici Hrvatskoj, kako s lijevih tako i s desnih ideoloških polazišta, razlozi su minimalnog potencijala ekstremističkih skupina i pojedinaca za ugrožavanje sigurnosne situacije u Hrvatskoj.
Pojava ekstremizma zabilježena je i kod pojedinaca koji djeluju unutar navijačkih skupina.
Strano obavještajno djelovanje u Hrvatskoj
Posljednjih godina RH je, kao članica NATO-a i EU te radi svog geopolitičkog položaja izložena obavještajnom djelovanju država koje EU i NATO percipiraju kao sigurnosnu prijetnju ili izazov. Njihovi obavještajci u pravilu djeluju kao diplomati u veleposlanstvima. Poseban interes predstavlja prikupljanje podataka o disonantnim stajalištima unutar EU-a i NATO-a vezanim uz krizna žarišta i energetske projekte.
U svom radu te strane službe nastoje utjecati na formiranje javnog mnijenja zlorabeći hrvatski medijski prostor za svoje interese. Tako, primjerice, nastoje utjecati na javno mnijenje glede uloge NATO-a i EU-a u aktualnim kriznim žarištima, predstavljajući hrvatsku vanjsku politiku i hrvatske saveznike u negativnom svjetlu.
Neke se strane službe bave i gospodarskom i industrijskom špijunažom te ih zanimaju informacije o značajnim gospodarskim projektima kao i o novim i modernim tehnologijama.
Pranje novca privatizacijom državnih tvrtki
U Izvješću se navodi da korupcija neizravno negativno utječe i na nacionalnu sigurnost pa je SOA, u suradnji s drugim nadležnim tijelima, potpora u njezinoj prevenciji i suzbijanju. Među oblicima korupcije, procesi javne nabave su zbog financijskih iznosa koje obuhvaćaju i zbog važnosti javnog sektora u nacionalnoj ekonomiji, posebno osjetljivi na koruptivne pojave i pokušaje da se nezakonito „izvlači“ novac na štetu državnog proračuna.
Tako je SOA prikupila podatke da su prilikom privatizacije velikog trgovačkog društva, u kojemu je RH značajni suvlasnik, odgovorne osobe tog društva zlorabile svoj položaj i ovlasti čime su stekle znatan broj dionica na štetu društva i tako su postali njegovi značajni dioničari.
To su provodili tako da su knjigovodstveno prikazali da je trgovačko društvo posudilo stotinjak milijuna kuna drugim trgovačkim društvima kao pozajmicu, a taj su novac u stvari koristili za kupovanje dionica društva za svoj interes. Dionice su kupovali na svoje ime i na ime pouzdanih osoba. Financijsku korist koristili su za daljnju kupovinu dionica na otvorenom tržištu, a vraćanje duga društvu, odnosno prikrivanje takvog suspektnog postupanja, proveli su donošenjem odluka o uplati dividende sljedećih nekoliko godina u temeljni kapital društva.
Glavnina balkanske rute zaobilazi Hrvatsku
Pojačani nadzor granica RH uzrokovao je pomicanje glavnine balkanske rute prema pravcima koji ne prolaze hrvatskim teritorijem, što je utjecalo na pad krijumčarskih aktivnosti na ruti koja prolazi hrvatskim teritorijem. Trenutno se najfrekventnija kopnena ruta za prebacivanje ilegalnih migranata nalazi u blizini hrvatske granice, a prelazi preko teritorija Srbije i Mađarske.
Trend pada broja ilegalnih migranata hrvatskim teritorijem započet 2013. godine još je izraženije je nastavljen u 2014. te je smanjen i broj zahtjeva za azilom u RH, i to za 50 posto.
Nastavljeno je korištenje hrvatskog teritorija za utočište pripadnicima organiziranog kriminala iz regije, pri čemu koriste logističku pomoć osoba iz hrvatskog kriminalnog miljea.
Registrirani su i kontakti pripadnika domaćeg i međunarodnog organiziranog kriminala s aktivnim ili bivšim zaposlenicima pojedinih državnih institucija.
Aktivnosti istaknutih pripadnika kriminalnog miljea iz država okruženja ogledaju se i u pokušajima financijskih ulaganja na području RH u cilju prikrivanja izvora nezakonito stečenog novca.
Potvrđen je trend da jugoistok Europe, uključujući RH, predstavlja jedan od alternativnih pravaca dopreme kokaina iz Južne Amerike u Europu.
SOA traži lokacije masovnih grobnica
U 2014. godini SOA se usmjerila na utvrđivanje lokacija pojedinačnih i masovnih grobnica osoba nestalih u Domovinskom ratu, posebice na području Podunavlja, pri čemu ključnu ulogu ima suradnja SOA-e s građanima. Također prikuplja podatke o ratnim zločinima, kao i boravištu osoba koje se nalaze u bijegu od kaznene odgovornosti zbog ratnog zločina.
U Izvješću od 48 stranica SOA je analizirala i sigurnosne prilike u jugoistočnom susjedstvu ocjenjujući kako, iako nedovoljno politički, sigurnosno i gospodarski konsolidiran, taj prostor ne predstavlja značajniju sigurnosnu prijetnju. Regionalne sigurnosne prilike obilježava među ostalim nastavak javnog djelovanja velikosrpskih ekstremističkih organizacija te pojava novih, uz pojave povijesnog revizionizma. Zabilježeno je i priključivanje pripadnika četničkih pokreta proruskim postrojbama u ukrajinskom sukobu, navodi SOA.
Analizirani su i sukobi na području Afrike i Bliskog istoka, Ukrajinska kriza te ostali sigurnosni trendovi u europskom okruženju (Somalija, Libija, Mali, Sirija, Irak i sl.).
SOA u brojkama
SOA navodi da je tijekom 2014. državnom vrhu (Predsjedniku RH i Vladi RH) uputila po oko 290 raznih analitičkih uradaka. Uz državni vrh, SOA o svojim saznanjima izvješćuje i druga tijela (Hrvatski sabor, Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost, Državno odvjetništvo, MUP i druga ministarstava te tijela u zaštiti nacionalne sigurnosti) te je u prošloj godini ukupno korisnicima uputila oko 8700 različitih sigurnosno-obavještajnih informacija. Tijekom 2014. godine SOA je obavila 5933 sigurnosne provjere, što je najveći broj provjera obavljenih u jednoj godini. U prošloj godini obrađeno je 16 predmeta prijetnji štićenim osobama te je izrađeno je 598 sigurnosnih prosudbi vezanih uz kretanje i boravak domaćih i stranih štićenih osoba.
Proračun SOA-e u 2014. godini iznosio je 324.743.626 kuna, što je za oko devet milijuna kuna manje u odnosu na 2013. godinu, a oko 40 milijuna kuna manje u odnosu na 2011. godinu.
