Prošle godine u studenome je u Hrvatskoj preminulo 41,3 posto više ljudi nego što je u prosjeku umiralo u tom mjesecu tijekom razdoblja od 2016. do 2019. godine.
Ove podatke objavio je Eurostat u srijedu, a izračunali su i to da je u 27 država članica EU-a u vremenu od ožujka do listopada preminulo 297.500 osoba više nego što ih je prosječno umiralo tijekom istog razdoblja prethodne četiri godine, prenosi Novi list.
Smrtnost koju pokazuju podaci Eurostata nije klasificirana uzrocima, no jasno se naglašava da je najveća razlika u broju umrlih u mjesecima kada valovi pandemije koronavirusa dosežu vrhunac. Studeni je bio takav mjesec u Hrvatskoj jer se bilježi porast smrtnih slučajeva.
Poljska bilježi naveći porast preminulih u studenome
U studenome se Hrvatska nalazi na 11. mjestu od 25 članica za koje su podaci od tog mjeseca dostupni. Podaci Eurostata pokazuju da je u studenome najveći porast imala Poljska gdje je broj preminulih bio za 97,2 posto veći u odnosu na četverogodišnji prosjek. Potom ide Bugarska s porastom od 94,5 posto, a zatim Slovenija u kojoj je u studenome 2020. broj preminulih porastao za 91,4 posto.
A funeral worker helps carry the coffin containing the remains of one of the victims of a deadly stampede at a disco in Lima during a police raid to enforce the country's COVID-19 lockdown amid the novel coronavirus pandemic, at the morgue in the Peruvian capital on August 24, 2020. At least 13 young people suffocated in a crush during a raid on a nightclub in Peru's capital, where a party was being held in violation of a coronavirus ban on large gatherings, police and press reports said.,Image: 554902145, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no
Kada je u pitanju najmanji rast, Danska je od svih članica EU-a imala najmanji rast smrtnih slučajeva - on je tamo u studenome bio veći za 5,5 posto od četverogodišnjeg prosjeka. Kako piše Novi list, Danska i inače kroz period od ožujka do studenoga ima nisku stopu rasta smrtnih slučajeva te je najveću imala u travnju, od 6,4 posto. Podaci za studeni još uvijek ne postoje kada je posrijedi Italija, no podaci iz listopada pokazuju da je broj smrtnih slučajeva bio za 13 posto veći od četverogodišnjeg prosjeka. Ipak, Italija je u ožujku imala 49,2 posto više smrtnih slučajeva, a u travnju je to bilo 41,2 posto.
Gledajući razinu cijele Europske unije, povećanje stope smrtnosti najsnažnije je bilo u travnju, gotovo 25 posto. Tada je Hrvatska imala rast od 2,2 posto. Poslije travnja nastupilo je zatišje u EU-u, međutim stopa smrtnosti ponovno je počela rasti na jesen - u rujnu i listopadu.
Još uvijek nema podataka od studenoga za cijelu Europsku uniju, piše Novi list.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
