Prema podacima Eurostata cijene kuća i stanova u Hrvatskoj su u četvrtom kvartalu prošle godine rasle najviše u Europi, 17,3 posto. Za razliku od toga, u većini Europe zabilježen je silazni trend: stopa rasta se spustila sa 7,3 posto na 3,6 posto.
Cijene nekretnina su, osim u Hrvatskoj, rasle u još u Estoniji i Mađarskoj, dok se pad cijena bilježi u Danskoj, Švedskoj, Njemačkoj i Finskoj.
Prodaja stanova pada jer središnje banke zaoštravaju monetarnu politiku, pa su cijene tako pale i u Novom Zelandu i Australiji, a ciklus još nije završen pa se nastavak pada očekuje i u SAD-u, Britaniji, Francuskoj.
Hrvatska je dobila preporuke koje bi mjere trebalo poduzeti kako bi se izbjegao ubrzan rast cijena nekretnina pa je tako pozvana na donošenje mjera koje bi spriječile povećanje zaduženosti kućanstva, odnosno državnih subvencija za stambene kredite.
Rast cijena nekretnina u Hrvatskoj komentirao je i guverner HNB-a Boris Vujčić, koji je kazao da je na nekretninskom tržištu bilo "dosta pjene" te kako je u pitanju potencijalni problem, javlja Novi list. Vujčić je istaknuo da su na početku glavni uzrok rastu cijena bile niske kamate na kredite, a s druge strane niske depozitne stope, zbog čega je dio ljudi počeo povlačiti štednju iz banaka i ulagati u nekretnine.
Prvo pad transakcija, a onda pad cijena
"Sada se situacija promijenila i u Hrvatskoj smo, za razliku od drugih zemalja, imali učinak prelaska na euro gdje je dio novca prije konverzije otišao i u sektor nekretnina što je isto potaklo rast cijena nekretnina. U ovom trenutku imamo i efekt ulaska u Schengen i u eurozonu koji tržište nekretnina u Hrvatskoj čini atraktivnijim nego prije", kazao je Vujčić te dodao da sada imamo dva faktora.
"Rast kamatnih stopa koji djeluje da cijene padaju ili stabiliziraju se, ali imamo i efekt eurozone i Schengena koji dalje podržava cijene nekretnina. To vjerojatno znači da tržište postaje više fragmentirano, jer je recimo primorski dio za strane kupce sigurno atraktivniji nego unutrašnjost Hrvatske", kazao je guverner.
Vujčić je napomenuo da je broj transakcija već počeo padati.
"Ono što obično vidimo na tržištu nekretnina je da prvo pada broj transakcija, a nakon toga padaju cijene. Drugim riječima, ljudi još uvijek traže nerealne cijene, ne mogu prodati i onda slijedi pad cijena nekretnina. Na najvećem dijelu tržišta eurozone već vidimo pad cijena nekretnina", kazao je Vujčić.
