Podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH kazuju kako šoping-turizam u tamošnjim pograničnim područjima cvate i da građani Hrvatske ondje sve više kupuju i troše.
Strani su državljani lani, pri napuštanju carinskog prostora BiH, na graničnim prijelazima podnijeli čak 405.781 zahtjev za povrat poreza na dodanu vrijednost (PDV), gotovo 55.000 više nego u 2017. godini, u ukupnom iznosu većem od 17,6 milijuna konvertibilnih maraka (KM), ili približno 67 milijuna kuna, piše Glas Slavonije. Povrat PDV-a ostvaruje se na robu kupljenu u vrijednosti od minimalno 100 konvertibilnih maraka (oko 400 kuna) koju iznose izvan carinskog područja te države. Pokazatelji također govore da su strani državljani u blagajnama u BiH lani ostavili čak 74 milijuna kuna više nego godinu dana ranije.
Lani potrošili u BiH gotovo 170 milijuna kuna
"Po graničnim prijelazima vidi se u koja područja najviše dolaze strani državljani u BiH u kupnju. Uglavnom su to pogranična područja kamo dolazi veliki broj stanovnika iz Hrvatske i Srbije", kazao je za Glas Slavonije Ratko Kovačević, glasnogovornik Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Zbog nižih cijena u BiH, stanovnici s područja Županje i Slavonskog Broda već godinama odlaze u šoping u susjednu državu od koje ih dijeli samo rijeka Sava. Primjerice, brojni mještani Gunje svakodnevno odlaze u brčko biciklom ili čak pješice, a ondje kupuju 17 posto jeftinije, kolika je jedinstvena stopa PDV-a na koju kao strani državljani imaju pravo povrata.
Na graničnim prijelazima u Vukovarsko-srijemskoj i Brodsko-posavskoj županiji lani je podneseno ukupno 139.832 zahtjeva (u prosjeku 383 dnevno) za povrat više od 6,4 milijuna konvertibilnih maraka PDV-a, odnosno 24,4 milijuna kuna za robu koju su ukupno platili približno 44,2 milijuna KM, odnosno oko 168 milijuna kuna, piše Glas Slavonije ddoajući da po broju zahtjeva prednjači granični prijelaz Orašje. Tamo je lani podneseno 54.287 zahtjeva za robu kupljenu u vrijednosti 15,8 milijuna KM, odnosno 60 milijuna kuna. Na graničnim prijelazima Brčko, Gradiška, Šamac i Brod lani je podneseno čak 17.781 zahtjev više nego 2017. godine, a podaci govore da su Slavonci u šoping-centrima oraške i brodske Posavine prošle godine ostavili 7,9 milijuna KM, odnosno preko 29 milijuna kuna više nego godinu prije.
ŠOPING-TURIZAM: Slavonci u BiH godišnje ostave više od 68 milijuna kuna
Od 'špeceraja' do bijele tehnike i namještaja
"Mi Gunjanci oduvijek smo bili orijentirani prema Brčkom, ondje smo kao kod kuće. Dijeli nas i spaja oko 800 metara dug most preko Save, a Županja je, ilustracije radi, od Gunje udaljena 30-ak kilometara. Proizvodi u Fisu su jeftiniji nego u našim trgovinama i još dodatno dobijemo povrat poreza", kazao je za Glas Slavonije Stjepan iz Gunje koji je proteklog vikenda sa suprugom došao kupiti namirnice za proslavu dječjeg rođendana.
Kaže kako se isplati doći u nabavku posebno kada su u pitanju neke proslave jer su sokovi i pivo gotovo upola jeftiniji. Osim toga, ljudi ondje odlaze i po lijekove, po dijoptrijske naočale, idu i k liječniku, zubaru, frizeru, automehaničaru, kozmetičaru...
"Što god nam zatreba, ovdje se može naći povoljnije nego kod nas i uopće nemamo potrebu odlaziti u Županju, Vinkovce ili Osijek", kaže Stjepan iz Gunje.
13.01.2009., Orasje, BiH - Carinici na granicnom prijelazu samo povrsno kontroliraju robu koja se izvozi. Photo: Zvonko Zivkovic/Vecernji list
Neki preko granice čak organiziraju svadbe
A nakon šopinga Slavonci se u Orašju ili drugdje u pograničnim šoping-mekama obično počaste u brojnim restoranima, a usput napune i rezervoare svojih vozila jer je i gorivo ondje jeftinije nego u Hrvatskoj. Brojni mladi vikendima odlaze preko granice u noćni provod, a neki ondje čak organiziraju i svadbe.
No, ako se zna da strani državljani ne ostvaruju u BiH pravo na povrat PDV-a na mineralna ulja, alkohol i alkoholna pića te prerađevine od duhana, iznos koji Hrvati ondje ostavljaju mnogo je veći od onoga kojim raspolaže tamošnja Uprava za indirektno oporezivanje. Naročito kada su u pitanju cigarete i ostali duhanski proizvodi jer je poznato kako je crno tržište duhanskih proizvoda u BiH najveće u Europi i na njega otpada čak 50 posto svih takvih proizvoda.
