Najpoznatiji hrvatski borac protiv ovisnosti, umirovljeni liječnik i neuropsihijatar Slavko Sakoman za N1 je komentirao porast potrošnje opojnih droga. Naime, zabrinjavajuć je podatak da je Zagreb deveti grad po dnevnoj potrošnji kokaina u Europi (510 miligrama na tisuću stanovnika).
Kazao je da Hrvatska ima odlično praćenje osoba koje zbog zlouporaba droga dospiju u zdravstveni sustav radi određene pomoći te je primijetio da je porasla potrošnja kokaina, amfetamina i marihuane. "Taj porast je počeo 2015. godine i bio je skokovit", kazao je istaknuvši da se porast počeo bilježiti i prije covida.
Podaci istraživanja pokazali su da je u pet godina potrošnja kokaina porasla preko 500 posto, a Zagreb je po potrošnji amfetamina prvi u Europi. “Mi smo po amfetaminu izbjegli na prvo mjesto i potrošnja je izrazito izražena radnima danima, u radno vrijeme, a za vikend je manja potrošnja. To znači da ljudi u radnom procesu pokušavaju se stimulirati da bi bili učinkovitiji, bistriji, snažniji i moćniji. Vikendom su doma, kontrola je roditelja, bračnih partnera i djece pa je potrošnja vikendom manja”, objasnio je.
'Kokain je svjetsko zlo'
Dodao je "katastrofa" što smo po potrošnji marihuane na tako visokom mjestu. "Kokain je svjetsko zlo. Trgovinama drogama jedan je od najsnažnijih izvora crnog novca u svijetu. To je crni novac koji ponekad manipulira vladama, primjer je Meksiko.
Profil kokainskih ovisnika je negdje u javnosti komuniciran kao nešto elitno, da to mogu priuštiti samo oni koji imaju puno novca, da je to čisti kokain u određenim prilikama, da si faca kad možeš častiti kokainom. To ukazuje na poremećaj vrijednosnog sustava kada naprosto netko da bi se zabavio mora uzeti liniju psihoaktivne supstance koja je sigurno štetna za zdravlje”, objasnio je Sakoman.
Opisao je potom slučaj jednog maloljetnika s kojima je razgovarao, a koji je bio pozitivan na tri vrste droga – kanabis, amfetamin i kokain. "Pitam gdje je to sve strpao u sebe, on kaže u jednoj noćnoj kockarnici, cassinu. Igrao je, zadužio se, posudio od kamatara novce i išao napraviti pljačku butika da kamataru vrati novac. Kako jedan tinejdžer može biti u noćnom klubu u jedan sat u noći? Tko kontrolira ulaz, tko štiti mladež?”, pita se Sakoman.
Pozadina porasta potrošnje droge od 2015.
Kazao je potom što smatra da leži u pozadini porasta potrošnje droge od 2015. "Političke promjene, izbori uvijek stvaraju nestabilnosti. Kadrovska politika nije stabilna. Metla kadrovska mete.
U vrijeme tranzicije između dviju vlada, nove ekipe u poziciji političke moći i sustav je nestabilan. Ta se nestabilnost dogodila 2015. godine. Određeni ljudi došli su na pozicije i kadrovirali su primjerice u policiji”, kazao je, dodajući da su kadrovske promjene u MUP-u i sličnim pozicijama dovele do pada kvalitete u radu krim-policije.
Hrvatska policija u posljednje je tri godine imala rekordne zapljene. "U Hrvatskoj je danas 100.000 ljudi kupilo drogu, sto posto. Bilo je 100.000 transakcija u jednom danu. Kad je riječ o pet grama kupiti, bilo je možda 10.000 transakcija, a kad je riječ o kilama, to je nešto manje. Što znači 6.000 zapljena u godinu dana?“, upitao je.
Rekao je da smo u epidemiji potrošnje droge. “To se posijalo”, rekao je, dodajući da je i droga lako dostupna. Na kraju je govorio o potrošnji droge među mladima. Istaknuo je da će ih oko 55 posto izjaviti da je razlog zašto su probali drogu “nagovor vršnjaka”.
