Domovinski pokret Miroslava Škore ima novu želju, a to je ministarstvo sreće. Trenutno ih je dvadeset. Dio programa stranke usmjeren je na kvalitetu života, što zahtijeva "osnivanje određenog državnog tijela", piše Večernji list.
Članica Domovinskog pokreta Anita Freimann profesorica je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, komentorica na Škorinoj doktorskoj disertaciji, a sama je doktorirala ekonomiju sreće. Ona je zadužena za ubacivanje novnog ministarstva u program stranke.
"Spoj je to ekonomije i psihologije, kojim se svjetski ekonomisti bave već više od četrdeset godina. Ministarstva sreće već postoje, primjerice u Butanu, gdje su odavno shvatili da BDP nije indikator kvalitete života i blagostanja u državi", rekla je Freimann i pojasnila kako bi se to odvijalo u praksi.
Jedna od glavnih odrednica tog tijela, kaže, bilo bi da onemogućuje odluke koje smanjuju kavlitetu života, bez obzira na to zove li se institucija ministarstvo sreće ili zadovoljstva, a naglasak bio bi na edukaciji.
Kao primjer spominje otvaranje tvornice u naseljenom području. U tim uvjetima, zadaća ministarstva sreće bila bi voditi računa o tome koliko su ljudi sretni s novim okolnostima. Ukratko, poticalo bi se sudjelovanje u civilnom društvu.
"Građani će dobiti priliku izražavati svoje mišljenje, odnosno
pitat će ih se o politici i inače, ne samo na izborima. To se
može, primjerice, putem aplikacija, pogotovo na lokalnim
razinama, gdje ljudi jasno mogu izraziti slažu li se s određenim
političkim odlukama vlasti ili ne", izjavila je Freimann.
Osim o zadovoljstvu politikom, Hrvate bi se pitalo i jesu li
sretni s odnosima među ljudima, zaposlenjem, prijateljima, a
prije svega, Domovinski pokret napravio bi analizu kvalitete
života.
"Prema zadnjem istraživanju, Hrvatska zauzima 27. od 28 mjesta u
EU, iza nas je samo Bugarska", kazala je Freimann.
Iz Domovinskog pokreta ističu kako politika treba biti sprega onih koji donose odluke te kako su to upravo građani, piše Večernji list.
