Iako vjeronauku postoji alternativa u srednjim školama, a to je etika koja je uvedena 1995./1996. školske godine, u osnovnim školama bi alternativa mogla zaživjeti tek sada, nakon dosta godina, sukladno najavama resornog ministra Radovana Fuchsa. Naime, ministar je u petak objavio javni natječaj za izbor kandidata za članove radne skupine za izradu nacrta prijedloga kurikuluma nastavnog predmeta radnog naslova "Kritičko mišljenje".
Predmet će kao izborni i kao alternativa vjeronauku biti ponuđen učenicima od 1. do 8. razreda osnovne škole koji ne pohađaju konfesionalni vjeronauk, a trebao bi biti društveno-humanističkog usmjerenja, piše Slobodna Dalmacija. Natječaj traje do 15. listopada, a kandidati će o rezultatima biti obaviješteni najkasnije u roku od petnaest dana od isteka roka za prijavu.
Što će učenici učiti?
Iz teksta natječaja, je razvidno da naziv predmeta "Kritičko mišljenje" nije konačan, a kao novi izborni predmet u osnovne škole mogao biti uveden najranije 2023./2024. godine. Cilj predmeta će biti poticanje razvoja kritičkog mišljenja u vezi društva, svijeta, korištenja informacija i sl.
Ističe se da kritičko mišljenje pokriva gotovo sva područja o kojima uopće možemo misliti, pri čemu su tri najčešća upoznavanje i promišljanje o novim/nepoznatim pojmovima, etičko-vrijednosno područje te društveno-socijalno područje. Iako se ne zna sadržaj predmeta, dosad se spominjalo da je zamišljeno da će učenici, primjerice, putem radionica učiti o općeljudskim vrijednostima poput prijateljstva i hrabrosti, a u predmetu bi se, uz brojne druge, trebala naći i tematika zaštite okoliša.
Odgojno-obrazovni ciljevi su, između ostalog, upravljanje vještinom za izgradnju vlastitog mišljenja, odabir valjanih argumenata u raspravama u nastavi i u svakodnevnom životu, prihvaćanje argumenata sudionika kako bi se zajednički došlo do kvalitetnog rješenja bez potrebe za dominacijom vlastitog mišljenja, razvoj jezičnih kompetencija, vještina kritičkog zaključivanja, izgradnja samopouzdanja i samopoimanja sebe kao autonomnog samomislećeg bića. Djeca bi također trebala naučiti i kako koristiti one vještine kojima će lakše rješavati kompleksne probleme, analizirati i vrednovati tuđa mišljenja, biti kreativniji, originalniji, prilagodljiviji situaciji, fleksibilniji, tolerantniji na stres.
Velika većina pohađa vjeronauk
Kako piše Slobodna Dalmacija, vjeronauk svih konfesija u osnovnim i srednjim školama u aktualnoj 2021./2022. školskoj godini pohađa 380.695 učenika (što je oko 84,5 posto ukupnog broja učenika u našim školama).
Postoje razlike u osnovnom i srednjem školstvu, pa tako, primjerice, u osnovnim školama u 17 županija broj djece koja pohađaju vjeronauk premašuje 90 posto, a u srednjim školama je situacija obrnuta – u samo četiri županije (Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska, Brodsko-posavska i Vukovarsko-srijemska županija) broj srednjoškolaca na vjeronauku veći je od 90 posto.
