Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs kazao je u ponedjeljak kako je povratak studenata na nastavu uživo u maksimalnom broju prioritet i odgovornost svih institucija visokog obrazovanja, te apelirao na procijepljenost kao osnovni preduvjet za potpunu normalizaciju.
"Preporučili smo u najvećoj mogućoj mjeri povratak studenata u predavaonice i vježbaonice", kazao je Fuchs. Naglasio je kako je uvjeren da će sveučilišta iznaći mogućnosti da se to i ostvari, no hoće li se to moći "ostvariti do kraja" ovisit će o epidemiološkoj situaciji u zemlji, ali i o odgovornosti samih sveučilišta i studenata, upozorio je.
Ministar Fuchs sudjelovao je na okruglom stolu "Vraćaju li se studenti na fakultete" organiziranom na Sveučilištu Vern kako bi se u dijalogu različitih dionika sustava visokog obrazovanja i stručnjaka u nazočnosti studenata pokušalo sveobuhvatno sagledati pitanje kako bi trebala izgledati nastava u sljedećoj akademskoj godini te kakvu nastavu sami studenti priželjkuju.
Procijepljenost kao ključan čimbenik
Po Fuchsovim riječima, iskustva drugih zemalja u visokoškolskom sustavu pokazuju da je u tom smislu ključan čimbenik procijepljenost.
"Mogu samo apelirati još jednom da procijepljenost kako nastavnika tako i studenata bude što veća, jer upravo je to bio jedan od ključnih elemenata na osnovu kojih su sveučilišta u nekim zemljama donosila odluke o tome da li se studenti u fizičkoj varijanti mogu vratiti natrag u predavaonice i tko i na koji način može održavati predavanja u živo", rekao je.
Kao primjer naveo je Sjedinjene Države, gdje je većina privatnih sveučilišta još prije pola godine odlučila da svi studenti koji su cijepljeni mogu pratiti nastavu uživo. Europa se više oslanja na svijest građana i ide s preporukama, rekao je Fuchs, no primjeri skandinavskih zemalja pokazuju da visoka procijepljenost omogućuje ukidanje restrikcija u obrazovnim sustavima.
Ministar je izrazio nadu da će studenti u najvećoj mogućoj mjeri pohađati nastavu te poručio: "Nitko ne kaže da se studenti moraju cijepiti da bi sudjelovali u nastavi ali da bi bilo dobro, bilo bi".
Nema naređenja, ali smjernice su jasne
Što se tiče preporuke da se studenti u najvećoj mogućoj mjeri vrate na kontaktnu nastavu, ministar Fuchs je istaknuo kako se nije htjelo izazvati dodatne probleme s nametanjem obaveze sveučilištima da uvedu covid potvrde ili slične vrste ograničenja, već su im ostavljene otvorene ruke u odlučivanju o tome kako će provoditi nastavu i kontrolu.
Tako neki fakultet može odlučiti dopustiti nastavu u živo samo studentima koji imaju covid potvrde ili sveučilište može odlučiti dopustiti onima koji ih imaju da sjede zajedno na bližem razmaku i slično.
"Nije izdano naređenje, ali određena sveučilišta mogu donijeti takvu internu odluku sukladno svojim autonomnim ovlastima u organizaciji nastave kad uzmu o obzir što imaju na raspolaganju", kazao je ministar. Primjerice, Vern kao privatno sveučilište može autonomno reći da svi studenti koji imaju potvrde mogu sjediti unutra, a oni koji nemaju da mogu negdje drugdje, objasnio je, napomenuvši kako ne vjeruje da bi se moglo dogoditi da neki fakultet donese odluku da oni studenti koji nisu preboljeli i nemaju covid potvrdu ne mogu pohađati nastavu.
Ipak, smatra da ne bi bilo dobro da svako sveučilište i svaki fakultet imaju različita pravila. "Mislim da smo jako dobro sugerirali što sveučilišta mogu napraviti a, ako date osnovne smjernice - a to smo dali kroz ove propise - onda sam siguran da će sveučilišta i fakulteti organizirati nastavu u skladu s time", zaključio je ministar.
Što se tiče provedbe, smatra kako je riječ o institucijama koje su dovoljno organizirane i educirane da nema potrebe sumnjati da neće znati same uspostaviti sustave provjere, a na novinarsko pitanje trebaju li se studenti brinuti da će nastava krenuti u živo a onda uskoro ponovo prijeći online, rekao je kako on ne može predvidjeti u kojem će se smjeru kretati pandemija, ali da nitko neće prijeći na nastavu online ukoliko nema potrebe za time.
Kreće akcija cijepljenja studenata
Rektor Sveučilišta VERN Vlatko Cvrtila istaknuo je kako danas, godinu i pol dana od izbijanja pandemije, nove metode, cjepivo i stečeno iskustvo omogućuju drugačiji pristup akademskom obrazovanju u suočavanju s izazovima covida-19 nego do sad. Vern se zalaže za povratak na kontaktnu nastavu, rekao je, u čemu se strogo drži preporuka i dosad razvijene prakse, a maksimizaciji nastave uživo u prilog govori i činjenica da je na Vernu visoka procijepljenost nastavnog osoblja kao i studenata.
Dekan Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Mirko Planinić složio se da je procijepljenost ključna, istaknuvši kako je ona na PMF-u na razini zaposlenika 85 posto, dok je kod studenata na razini oko 60 posto. PMF će, kako je rekao, preporučiti nošenje maski, a nastava će biti potpuno u kontaktnom obliku, rekao je.
U okruglom stolu sudjelovala je i zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Ivana Pavić Šimetin, koja je upozorila na još uvijek nedovoljnu razinu procijepljenosti među studentskom populacijom, odnosno, onom u starosti od 20-25 godina, s dosad cijepljenih oko 81 tisuća osoba te dobi, što je, kako je napomenula, tek nešto više od 30 posto te populacije.
Predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu Mihovil Mioković izrazio je uvjerenje u odgovornost studentske populacije te najavio akciju cijepljenja studenata koja počinje 4. listopada a odvijat će se u studentskim domovima Cvjetno naselje i Stjepana Radića. Sve informacije će se nalaziti na službenim stranicama Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu i Studentskog centra.
