"Sramota, užas, žalosno i ponižavajuće stanje u Vukovaru", riječi su kojima se Dragan Crnogorac, zabrinuti otac učenice petog razreda osnovne škole iz Vukovara, u oštro intoniranom pismu obratio Vladi, premijeru, ministrici obrazovanja i nadležnim pravobraniteljicama tražeći objašnjenje zašto ni nakon početka drugog polugodišta njegova kći nema udžbenike ni radne bilježnice na jeziku i pismu srpske manjine, nužne za normalno praćenje nastave.
Isto vrijedi i za ostale učenike osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj koji nastavu pohađaju na jezicima i pismima nacionalnih manjina, jer Ministarstvo znanosti i obrazovanja još im nije osiguralo osnovne tehničke uvjete za školovanje. A bilo im ih je dužno osigurati još u rujnu, na početku školske godine!
Od 13 zahtjeva, 12 vraćeno izdavačima
Odgovarajući na njegovo pismo, nepotpisan službenik Samostalnog sektora za nacionalne manjine Ministarstva iznio je zaprepašćujuće obrazloženje: "Procedura odobrenja Ministarstva trebala je, pod savršenim uvjetima, završiti tijekom prvog polugodišta, odnosno povjerenstva bi završila s radom da nije bilo primjedbi i zahtjeva za doradom. Nažalost, ovo su dijelom nepredvidivi događaji, a u ovom slučaju ovise o kvaliteti prevođenja i lektoriranja teksta na manjinskom jeziku."
U nastavku se navodi kako su od 13 predanih zahtjeva za odobrenje prevedenih udžbenika, povjerenstva kod 12 našla brojne jezične nedostatke i vratila ih izdavačima na doradu. "Sve to produljuje krajnje pojavljivanje udžbenika u školama, ali osigurava potrebnu kvalitetu od koje Ministarstvo ne može odustati", opravdavaju se u Ministarstvu imperativom kvalitete, a učenici i njihovi roditelji pitaju se što je s kvalitetom nastave bez osnovnih pomagala za učenje i rad?
Ministarstvo, dakle, priznaje kako niti u "savršenim uvjetima" ne bi ispunilo svoju zakonsku obvezu da do početka školske godine osigura učenicima koji nastavu slušaju na jeziku i pismu nacionalnih manjina, potrebne udžbenike i druge obrazovne materijale. Budući da uvjeti prevođenja nikad nisu savršeni, to im nije osiguralo niti u trećem tjednu drugog polugodišta. A kad će – ne zna se…
Kako je moguće da udžbenici za srpsku nacionalnu manjinu nisu spremni niti u drugom polugodištu, pita se Dragan Crnogorac
Udžbenici kao uskrsni poklon?
U dopisu od 21. siječnja Ministarstvo nastoji umiriti ogorčene roditelje informacijom kako je u tome trenutku "pet povjerenstava završilo s prosudbom i udžbenike ocijenilo prihvatljivim, a za ostale završetak očekujemo u narednih nekoliko dana."
Kada povjerenstva završe posao, materijali se vraćaju izdavačima na pripremu za tisak. Tek kada završi taj opsežan posao, moći će ih distribuirati školama. U "savršenim uvjetima", dakle, učenici manjinci mogli bi s novim udžbenicima dočekati proljeće, a u manje savršenim dobiti ih kao uskrsni poklon.
Priznaju i kako su tek 1. srpnja 2019. odabrali potrebne udžbenike za osnovne i srednje škole te ih nakladnicima dali na prevođenje. Najbrže su prevedeni upravo udžbenici na srpski jezik i ćirilično pismo, ali su potom zapeli na stručnom povjerenstvu. To i ne čudi kada su izbor prevoditelja, lektora i redaktora prepustili nakladnicima koji na tome poslu žele uštedjeti, zanemarujući kvalitetu. Roditelji u Vukovaru prepričavaju kako su prijevodi prepuni terminoloških, gramatičkih i pravopisnih pogrešaka, sintaksa često nije svojstvena srpskom jeziku, a mjestimice i po nekoliko redova teksta nije prevedeno na ćirilicu.
'Je li to zato što smo Srbi?'
Zbog svega toga Crnogorac pita vladajuće je li ih uopće briga za njihovu djecu budući da su u pitanju Srbi, aludirajući na diskriminaciju po nacionalnoj osnovi. Prijeti i da će s time upoznati Europsku komisiju, što zasigurno neće biti kompliment Hrvatskoj u vrijeme predsjedanja Europskim vijećem. Na početku školske godine udžbenici su im obećani do zimskih praznika. Kada nisu stigli, ravnateljica škole više je puta tražila informaciju kada će, ali nije dobila odgovor. Zbog svega toga odlučili su javno reagirati.
Crnogorac kaže da učenici imaju samo udžbenike za hrvatski i srpski jezik i književnost te engleski jezik, a nemaju za geografiju, povijest, tehničku, glazbenu i likovnu kulturu, prirodu, matematiku i informatiku. Pita, što bi se dogodilo da u redovitoj nastavi većinski učenici ne dobiju udžbenike ni nakon što je počelo drugo polugodište? Stoga roditelji iz srpske zajednice razmišljaju da zatraže interventni uvoz udžbenika iz Srbije, kako bi djeci omogućili kakve-takve uvjete za obrazovanje po standardima 21. stoljeća.
"Samohvala uspjeha kurikularne reforme, prema kojoj su Vlada i Ministarstvo osigurali učenicima besplatne udžbenike, prelazi granice podnošljivosti. Naša djeca sve gradivo pišu u bilježnice, a nastavnici im fotokopiraju i dijele listiće iz radnih bilježnica, što nije bilo ni kada smo mi išli u školu", navodi s ogorčenjem. Ističe kako u trima vukovarskim školama nastavu na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu pohađa 400-injak učenika, a u dvije najistočnije županije u 17 osnovnih i sedam srednjih škola nešto je više od dvije tisuće takvih učenika.
U Ministarstvu imaju
Važnije im fotelje nego manjine koje zastupaju
"Zamislite s kakvim očekivanjima prvašići i njihovi roditelji čekaju početak nastave i prvi školski dan, a onda krenu u školu bez udžbenika i radnih bilježnica? I tako ostane i u drugom polugodištu… Kako se zanemareno moraju osjećati ta djeca i roditelji u svojoj državi u jednom od najvažnijih razdoblja u životu?", retorički se pita Dragan Crnogorac, inače dobro poznat javnosti kao bivši potpredsjednik SDSS-a i saborski zastupnik (2012. - 2015.), predsjednik Zajedničkog vijeća općina (2005. - 2017.) te bivši član Programskog vijeća HRT-a i Međuvladinog mješovitog odbora za manjine. Danas više nije član SDSS-a niti se aktivno bavi politikom, ali činjenica kako je upravo on stao u zaštitu roditelja pripadnika srpske manjine, govori da u politici još nije rekao zadnju riječ.
Tomu i prilog ide i zamjerka manjinskim zastupnicima koji u nedavnoj saborskoj raspravi o povjerenju ministrici Blaženki Divjak nisu istaknuli taj problem koji zorno pokazuje njezinu nekompetentnost u obavljanju povjerene dužnosti:
"Očito su više držali do koalicijske lojalnosti i očuvanja svojih fotelja, nego do zaštite interesa manjina. Posebno se čudim zastupnici SDSS-a, Dragani Jeckov, koja o tomu nije prozborila niti riječ, premda je i njezin sin jedan od onih kojima je uskraćeno obrazovanje na koje ima sva zakonska, moralna i civilizacijska prava", zaključuje Crnogorac.
Zašto posao nije obavljen na vrijeme?
Nove udžbenike uvodili smo u nastavu i 2006. godine. Tada je Zajedničko vijeće općina u suradnji s Ministarstvom do početka školske godine prevelo čak 96 udžbenika! Zašto danas posao nije obavljen na vrijeme? Gdje je novac osigurani u prošlogodišnjem proračunu za tu namjenu? Kada je lani krenulo eksperimentalno provođenje kurikularne reforme, ministrica Divjak došla je u Vukovar. Na natječaj za sudjelovanje u tom projektu javile su se i škole nacionalnih manjima i one u kojima se nastava provodi na srpskom jeziku, ali niti jedna od njih nije prihvaćena. Da jest, sada ne bi oko prevođenja bilo problema.
