U srijedu je održana Sjednica Vlade RH. Na dnevnom redu je bili su prijedlog zakona o osobnoj asistenciji te Nacionalni plan razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine. Uvodno se na početku sjednice obratio premijer Andrej Plenković, koji se osvrnuo na rad Hrvatskog Sabora i usvajanje zakona o trgovini te reguliranje rada nedjeljom.
"Sastoji se od 16 radnih nedjelja tijekom godine, na taj način ljudi koji rade u trgovini mogu provoditi vrijeme s obitelji, ali vodili smo računa i o tome da je Hrvatska turistička zemlja. Vjerujem da će se svi kroz ovaj tranzicijski period do stupanja na snagu, od 1. srpnja, a novi režim od 1. siječnja iduće godine, svi kvalitetno prilagoditi", kazao je te istaknuo da 70 posto građana podržava neradnu nedjelju.
"Danas je treća godišnjica potresa u Zagrebu. Nažalost, stradala je djevojčica Anamarija Carević. Oštećene su brojne zgrade, većina u centru grada. Proces obnove je složen, dugotrajan i financijski zahtjevan. Ubrzali smo procedure, trenutna ukupna vrijednost radova u gradu Zagrebu je 2,3 milijarde eura", kazao je premijer te podsjetio da je premijer Branko Bačić održao jučer konferenciju i najavio ubrzano povlačenje sredstava iz EU fondova.
Članstvo u Europskom stabilizacijskom mehanizmu
"Od danas smo u članstvu i Europskog stabilizacijskog mehanizma. Riječ je o organizaciji osnovanoj 2012. godine kao odgovor na tadašnju krizu, a cilj je davanje podrške članicama s ciljem izbjegavanja kriza i održavanjem dugoročne stabilnosti.
"Time se jača otpornost financijskog sustava i našeg gospodarstva. To je logičan i dobar korak nakon što smo se priključili europodručju", kazao je Plenković te najavio da će u petak biti održan prvi samit na kojem sudjeluje i Hrvatska.
Istaknuo je da je zaključena i posljednja, najzahtjevnija faza, ulaska Hrvatske u Schengenski prostor, a to je režim u zračnim lukama gdje su napravljene sve potrebne prilagodbe.
"Interes za Hrvatsku je enorman. Očekujemo da će i ova godina biti dobra, kao i 2022.", kazao je.
Prosječna plaća prvi put premašila 8 tisuća kuna
Premijer je istaknuo podatak DZS-a, da prosječna neto plaća u Hrvatskoj iznosi 1094 eura, odnosno 8243 kune. Time je prvi put premašen simbolički prag od 8 tisuća kuna, kazao je Plenković. Ustvrdio je da je 'rast plaća pratio rast cijena'.
"Mi smo na ovaj način u poziciji da su te razlike u odnosu na rast plaća i inflaciju zaista minimalne, 0,9 posto", kazao je premijer.
Najavio je ulaganje 2 milijarde eura u obrazovno strukturu u nadolazećem periodu te da je proračun već sada rekordan. "Mi smo do sada uložili 265 milijuna eura u izgradnju i obnovu 500 vrtića. izgrađeno je i obnovljeno isto toliko škola. Ovaj program koji je pred nama omogućit će izgradnju 400 vrtića i preko 600 škola te školskih dvorana. To su ogromna ulaganja", kazao je Plenković.
Do kraja lipnja korištenja svih sredstava za obnovu od potresa
Ministar Branko Bačić istaknuo je se proces obnove radi na najvišim pravilima građevinske struke. Istaknuo je da je u zagrebačkom potresu šteta procijenjena na 86 milijardi kuna, a da je trenutno izvode radovi obnove vrijedni 2,3 milijarde eura.
"Mogu kao resorni ministar izraziti zadovoljstvo obnovom Zagreba i šireg područja, koja je oslonjena na Fond solidarnosti. Završeno je 285 zgrada javnog sektora, trenutno se provodi obnova na 146 projekata. Od 683 milijuna eura u ovom trenutku je iskorišteno gotovo 60 posto odnosno 400 milijuna eura", kazao je Bačić te najavio da će do kraja lipnja biti iskorištena sva sredstva Fonda solidarnosti čiji zajednički iznos je 1,3 milijarde eura.
"Kada promatramo i petrinjski i zagrebački potres, trenutno smo na 473 milijuna eura. Koliko god mogu reći da sam zadovoljan i da je to impresivan broj zgrada u hrvatskoj metropoli, toliko ne možemo biti zadovoljni brzinom obnove privatne imovine obiteljskih kuća i višestambenih zgrada. Ipak, do danas je na području Zagreba obnovljeno 2157 zgrada, pretežno nekonstrukcijske obnove - to je dobro spomenuti, a ne spominje se u javnosti često. Prosječna vrijednost svake takve obnove je 9000 eura, a kada govorimo o konstrukcijskoj obnovi, ona iznosi u prosjeku 400.000 eura", kazao je Bačić.
istaknuo je i da je pokretnut model samoobnove te da je od 250 obnova, njih 120 u procesu samoobnove. "Došli smo u trenutku da se samoobnova izjednačila s obnovnom, što možemo zahvaliti i novom Zakonu o obnovi", kazao je Bačić.
