Kroz srpske konclogore u Domovinskom ratu prošlo je oko 30.000 zarobljenih hrvatskih branitelja i civila. Prošli su torture u logorima, koji su 1991. i 1992. godine bili na okupiranim područjima Hrvatske, kao i na teritoriju Srbije, BiH i Crne Gore, kazao je predsjednik Hrvatskog društva srpskih koncentracijskih logora (HDLSKL) Danijel Rehak, upozorivši da je većina logoraša službeno nepriznata jer ih nije evidentirao Međunarodni crveni križ.
Najmlađi logoraš bio je šestogodišnjak
Po njegovim riječima, status logoraša država je priznala za tek nešto više od 8.000 zatočenika. Najduže je u logoru bila tzv. somborska grupa, 707 dana: "Imamo podatak da je najmlađi zatočenik bilo dijete od šest godina, dok je najstarijem bilo više od 90 godina", naveo je Rehak, ističući kako je u logorima ubijeno tristotinjak zatočenika.
HDLSKL je prije devet godina u Srbiji pokrenuo tužbu zbog zatočeništva i stradavanja branitelja i civila u logorima, a sada je najavio da će Društvo najesen tužbu protiv Srbije podnijeti i u Hrvatskoj.
Još je otvoreno pitanje nestalih, vraćanje blaga, minska polja...
"Čujemo ovih dana iz Srbije nekakve poruke da bi bilo zajedničko obilježavanje dana stradavanja. Da bi se to postiglo potrebno je ispuniti i neke preduvjete. To su, naravno, pitanje nestalih, pitanje vraćanja kulturnog blaga, minska polja, a jedno od pitanja je i priznanje agresije i da smo mi, koji smo danas ovdje, živi svjedoci da smo bili zatočenici u Srbiji", kazao je ministar branitelja Predrag Matić koji je prisustvovao svečanosti. Napomenuo je kako Srbija već 24 godine opovrgava da su njenom teritoriju postojali logori.
U odvojenom protokolu, počast stradalima u Domovinskom ratu su na Memorijalnom groblju Domovinskog rata polaganjem vijenca i paljenjem svijeća odali članovi Udruge hrvatskih branitelja Vukovara zatočenika srpskih koncentracijskih logora, koja djeluje pri Stožeru za obranu hrvatskog Vukovara.
