Porezni obveznici godišnje 40 milijuna kuna plaćaju za rad Državnog ureda za reviziju da bi istovremeno ti novci otišli u vjetar. Naime, Ured pošteno odradi svoj posao, međutim do njihovih zapažanja o nepravilnostima i propustima u radu ministarstava i drugih ureda i ustanova nitko ne drži, piše Dnevnik.hr.

Tako, primjerice, ovlaš prođe i podizanje novca sa službenih kartica za putovanja kojih uopće nije bilo. Ili se primjerice nepotrebno troši na razna savjetovanja. Niz je i drugih primjera, kao što je primjerice preseljenje ministra Zmajlovića u neboder na čije je nepravilnosti u postupku reagirala Revizija, međutim ništa se nije dogodilo dok god iz ORAH-a nisu podnijeli kaznenu prijavu USKOK-u.

Problem je u zakonu

"Ako se stalno ponavljaju iste greške, ako stalno ista ministarstva dobivaju bezuvjetne izvještaje, to ničem ne vodi. Zbog toga što je funkcija Državnog ureda za reviziju da pronađe nedostatak, a onda je na onima koji vode ministarstva i druga tijela javne vlasti da takve nedostatke ukloni", kazala je za Dnevnik Nove TV Davorka Budimir iz hrvatskog Transparency Internationala dodajući kako se ključni problem nalazi u Zakonu prema kojem Glavni državni revizor svoje izvješće podnosi samo Saboru, a potom se sve greške ponavljaju i ništa se ne događa.

"Na nama kao građanima je da inzistiramo na tome da postoji nešto što će biti nakon toga izvješća", rekla je Davorka Budimir.

Dnevnik.hr/Danas.hr