Predsjedanje Europskom unijom nije diglo cijene najma stanova u Zagrebu, no do poskupljenja je došlo - u posljednjih 10 godina skuplji su za trećinu.
- I podstanari imaju prava. Znate li ih? 'Ne smijemo ovisiti o tome jesmo li naletjeli na dobrog ili lošeg gazdu'
- 'Država čini medvjeđu uslugu svojim građanima dok usmjerava javne resurse prema profitu banaka'
- Jeste li čuli za stambeni stres? Europarlamentarci bi se mogli izboriti za 'stanovanje za sve', no hoće li?
U Zagrebu se za manji podstanarski stan traži i do 400 eura na mjesec, no većina se cijena kreće od 500 do 800 eura. Dio zagrebačkih iznajmljivača stanova polagao je veliku nadu u početak hrvatskog predsjedanja Europskom unijom, ali je nastupilo razdoblje velikog trežnjenja, navodi Večernji list.
Zagreb je sredinom siječnja nakratko bio centar Europske unije, ali na boravku brojnih političara i njihovih savjetnika nisu profitirali iznajmljivači stanova nego hotelijeri jer je administracija tih nekoliko dana boravila u hotelima.
Cijene nekretnina u Hrvatskoj su u posljednje tri godine počele osjetnije rasti u velikim urbanim centrima i na Jadranu, a prema službenim podacima Eurostata, rast je bio naglašeniji kod najma stanova no iza toga stoji jako puno nerealnih očekivanja.
Prema podacima europskog statističkog ureda Eurostat, cijene najma u Hrvatskoj porasle su nakon 2007. godine za trećinu, dok su se cijene nekretnina tijekom 2019. godine vratile na razine koje smo imali 2007. godine. Prosječna cijena četvornog metra stana na razini EU danas je za petinu veća nego što je bila 2007. godine, a nešto jače od petine rasle su i cijene najma.
Hrvatsko tržište nekretnina počelo se lagano oporavljati 2015. godine, a posljednje tri godine bilježi znatniji rast.
- Građani i pravo na stan: 'Potreba za domom nije luksuz, već potreba o kojoj društvo mora voditi brigu'
- Dom je potreba, a ne luksuz: Kako se europski gradovi bore za pravo svojih građana na stan?
- Kad bi Zagreb bio 'crveni Beč': 'Imamo neizdrživ sustav najma stanova na tržištu gdje se svi ponašaju kao da su na bojnom polju'
Kako osigurati dom, a da 'rješenje' nije cjeloživotno zaduživanje ili nesigurnost i neizdrživa cijena najma, problem je koji muči i ostatak Europe pa je, kao što Vijesti.hr prate i često pišu o ovom problemu, prošloga proljeća je pokrenuta Europska građanska inicijativa ‘Stanovanje za sve’ (‘Housing for All’).
Svrha
Inicijative je stvoriti bolje pravne i financijske okvirne uvjete
koji će svim Europljanima i Europljankama olakšati
pristup stanovanju. Preduvjet je neprimjenjivanje kriterija
iz Maastrichta na javna ulaganja u socijalno i cjenovno
pristupačno stanovanje, lakši pristup financiranju Europske unije
za investitore u neprofitnoj i održivoj stanogradnji,
uvođenje socijalnih pravila temeljenih na tržišnom natjecanju za
kratkoročni najam te izradu statistike o stambenim potrebama u
Europi.
Inicijativa se zalaže za to da se ulaganje u stambeno
zbrinjavanje izuzme od pravila tržišnog natjecanja kako bi se
otvorilo prostor da države i gradovi mogu više ulagati u
izgradnju i otkup stanova za javni najam bez straha da će se
takvo što penalizirati od strane Europske unije. Zalaže se i
za lakše financiranje neprofitnih stambenih inicijativa kroz
razne europske fondove, kao i regulaciju digitalnih platformi za
kratkoročno iznajmljivanje.
Građani i građanke mogu potpisati peticije housingforall.eu i tražiti od Europske komisije izmjene stambenih politika. Naime, ako inicijativa u godinu dana prikupi milijun potpisa iz najmanje sedam različitih država članica, Europska komisija će morati reagirati u roku od tri mjeseca. EK može odlučiti hoće li postupiti po zahtjevu iz inicijative ili ne, a svoju odluku, kakva god ona bila, mora obrazložiti.
