Samostalni sindikat zdravstva i sestrinski sindikat usprotivili su se da se plaće liječnika reguliraju posebnim zakonom, mimo kolektivnih pregovora, te poručuju da će slične zakone tražiti i za sve ostale profesije u zdravstvu, počevši od sestara, preko fizijatara pa sve do primalja.
Predsjednik Samostalnog sindikata u zdravstvu i socijalnoj skrbi (SSZSH) Stjepan Topolnjak rekao je Hini da će se tražiti posebne zakone o radno-pravnom statusu za sve profesije u zdravstvu, koje imaju svoje komore.
To će, kaže, biti njihov odgovor na apsurdne pokušaje liječničkih udruga da se izuzmu iz procedura propisanih Zakonom o radu te da kroz poseban zakon rješavaju svoje materijalne zahtjeve.
Naime, donošenje Zakona o radno-pravnom statusu liječnika do ljetne saborske stanke jedan je predmeta pregovora pet ključnih liječničkih organizacija i zdravstvene administracije, o kojima ovisi hoće li se u Hrvatskoj organizirati četvrti štrajk liječnika.
Zakonom do većih plaća liječnika mimo kolektivnih pregovora
Po nacrtu tog zakona, objavljenom u medijima, ministar zdravstva imao bi diskrecijsko pravo povećanja materijalnog statusa liječnika mimo kolektivnog pregovaranja.
U nacrtu stoji i obaveza države da uredbom odredi mjerila “utvrđivanja natprosječnih rezultata rada i način isplate dodatka za natprosječne rezultate radnika u djelatnosti zdravstva”, kao i pravo ministra da poveća plaću liječnicima određenih deficitarnih specijalizacija.
U Samostalnom sindikatu smatraju da je takva odredba besmislena, jer se prekovremeni rad liječnicima deficitarnih specijalnosti dodatno plaća.
Nacrtom zakona o radno-pravnom statusu liječnika također se predviđa i da se osnovica – koja se ugovara kroz pregovore s Vladom za javni sektor – za liječnike prilagođava odmah kada, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, dođe do porasta BDP-a za određeni postotak, kažu u SSSZH-u.
Liječničke udruge traže poseban zakon za svoju profesiju u jeku pregovara o novom Granskom kolektivnom ugovoru (GKU) u kojemu sudjeluju tri sindikata - Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara i tehničara (11.000 članova), Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi (10.000 članova) i Hrvatski liječnički sindikat (oko 4000 članova).
Nacrt zakona o radno-pravnom statusu sestara već poslan Vladi
Sestrinski sindikat već je reagirao na traženja liječnika na način da je Nacrt prijedloga zakona o radno-pravnom statusu medicinskih sestara i tehničara poslao Vladi, Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstvu zdravstva, Ministarstvu pravosuđa i uprave.
"S obzirom da je u tijeku rad na izradi Zakona o radno-pravnom statusu liječnika u javnoj službi, smatramo kako je nužno i medicinskim sestrama i medicinskim tehničarima, koji su iznimno važan i neizostavan čimbenik u sustavu zdravstva, kao najbrojnijoj profesiji u sustavu, zakonom urediti radno-pravni status", ističe Anica Prašnjak, čelnica sestrinskog sindikata koji je najbrojniji u zdravstvu.
U cijelom sustavu zdravstva zaposleno je više od 30 tisuća medicinskih sestara, odnosno medicinske sestre čine oko 47 posto ukupnog broja zdravstvenih djelatnika u sustavu, navodi Prašnjak.
