Predsjednik Sindikata hrvatskih željezničara Ivan Forgač u četvrtak je upozorio da Vlada ignorira Nacionalni program željezničke infrastrukture prividno štedeći novac, čime "do krajnjih granica" upropaštava povjerenu imovinu, kao i željezničke prijevoznike.
"Vlada se kocka s imovinom i životima putnika i željezničara jer je stanje sigurnosti željezničkog prometa iznimno loše i pitanje je kad će se, uz česta iskakanja vlakova, dogoditi i havarija s velikim brojem ljudskih žrtava", poručio je Forgač u pismu premijeru Andreju Plenkoviću, ministru financija Zdravku Mariću i ministru pomorstva, prometa i infrastrukture Olegu Butkoviću.
Istaknuo je da na mreži od 2600 kilometara pruga, investicijsko održavanje kasni na 1700 kilometara te naglasio da je posebno zabrinjavajuće stanje kolodvorskih kolosijeka i skretnica.
Stanje željeznice je 'žalosna realnost'
Na primjeru fiktivne državne ceste izgrađene prije 70 godina za prometovanje do 100 kilometara na sat, objasnio je kako bi ceste izgledale da se Vladino "ponašanje" prema željeznici preslika na održavanje cesta. Tako je cesta iz primjera 40 godina redovito održavana, a zatim je država financirala samo košnju trave i 'krpanje' rupa, zbog čega je dozvoljena brzina vožnje na toj cesti smanjena na 20 kilometara na sat nakon 30 godina, dok se na mostu i mjestima odrona vozi naizmjence u jednom smjeru.
Forgač je naglasio da se to na državnim cestama ipak ne može dogoditi jer bi vozači i birači davno reagirali, dok je takva situacija na željeznici "žalosna realnost".
Upozorio je da Vlada u proračunu nije predvidjela investicijsko, odnosno kapitalno održavanje pruga, za što je HŽ Infrastruktura zatražila zajam uz državno jamstvo u visini 800 milijuna kuna, kao i da je Vlada taj iznos smanjila na 350 milijuna kuna te da sada "otežava" s izdavanjem suglasnosti s ciljem kupovanja vremena.
Dovodi se u pitanje sudbina 1600 radnika
Također, osim propadanja državne imovine, istaknuo je da se neodržavanjem pruga dovode u pitanje sudbine 1600 radnika Pružnih građevina, koje su osnovane radi gradnje i održavanja pruga, koje ostvaruju gubitke i kojima propada vrijedna mehanizacija.
"To je direktna kratkoročna posljedica politike Vlade da se za potrebe održavanja pruga, oslanja samo na EU fondove", poručio je, dodavši da je Europska unija zainteresirana samo za oko 500 km koridorskih pruga.
Upitao je kako Vlada nema novaca za održavanje pruga, a ima za dogovore s "lobističkim skupinama" jer pored subvencioniranja vlakova, na istim relacijama subvencionira i prijevoz privatnim autobusima. Poručio je da će premijera i ministre Marića i Butkovića smatrati direktno odgovornima ako se zbog lošeg stanja pruga dogodi havarija s velikom materijalnom štetom ili s ljudskim žrtvama te ih pozvao da bez odgađanja izdaju suglasnost na traženi kredit HŽ Infrastrukture i da u proračunu za sljedeće godine planiraju potrebna sredstva za investicijsko održavanje pruga na projektiranoj razini.
