Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić upozorio je u četvrtak da bi smanjivanje plaća javnih i državnih službi samo dramatično pogoršalo stanje gospodarstva, poduzetnika i ugrozilo radna mjesta.
„Kao sindikalist, koji solidarnost među ljudima smatra najvećom vrijednošću, podržavam svako odricanje pa i smanjivanje plaća javnih i državnih službi ako bi to doista osiguralo opstanak radnih mjesta. Međutim, smanjivanje plaća to ne može osigurati, naprotiv samo će dramatično pogoršati stanje gospodarstva, poduzetnika i ugroziti radna mjesta”, navodi Ribić u priopćenju.
Potencijalne posljedice
Napominjući kako svaku krizu obilježava pad ukupne potražnje što dovodi do gubitka radnih mjesta, zatvaranja firmi i sl, poručuje kako za taj problem postoji samo dva odgovora. Prvi daju „proroci neoliberalizma i tržišnog fundamentalizma” koji traže smanjivanje javne potrošnje i plaća u javnom sektoru, jer po njima treba osigurati financijsku stabilnost pa će onda tržište samo proraditi.
Podsjetivši kako su takve ideje prevladavale tijekom zadnje krize od 2009. do 2015. godine, upozorio je da je u Europi rezultat takve politike bio katastrofalan te je produbio i produljio krizu do 2014. godine, dok su SAD iz krize izašle već 2010. godine.
„Takve politike u istočnoj i južnoj Europi, uključujući i Hrvatsku imale su dramatične konzekvence po budućnost nacije jer zagušeno gospodarstvo nije pet godina otvaralo nova radna mjesta, što je dovelo do masovnog iseljavanja”, smatra Ribić.
Drugi odgovor je spašavanje potražnje pod svaku cijenu, jer spašavanjem potražnje spašavamo kupnju koja održava proizvodnju i radna mjesta. No, poručuje, u Europi su naučili lekciju pa više nikome ne pada na pamet savjetovati smanjivanje plaća.
„Naprotiv, sada EU savjetuje maksimalne fiskalne injekcije iz državnih izvora. Sama Europska centralna banka tiska 750 milijardi eura, a Bijela kuća je upravo objavila da će plasirati najveće stimulanse u povijesti u iznosu od 2 bilijuna dolara građanima i poduzetnicima radi spašavanja potražnje, tj. radnih mjesta”, ističe.
'Najveće štetočine'
Ribić drži da je odgovor u tome gdje će naša država naći novce kako bi se pokrio jaz između slabih prihoda i većih rashoda – u tiskanju novca i zaduživanjem.
"Centralne banke, pa i naša HNB, stvorile su velike količine novog novca i država se još uvijek može jeftino zadužiti i transferirati novac tamo gdje je najpotrebnije kako ne bi došlo do potpune paralize”, navodi. Dodaje i da zbog toga Europska komisija upravo donosi odluke o suspenziji ograničenja vezanih za javni dug i deficit za sve zemlje EU.
Upozorava da, smanje li se plaće za 250 tisuća radnika, što znači primanja za oko 700 000 naših građana, posljedica će biti još pogubnija na i ovako ugroženu proizvodnju, a to će neminovno utjecati na daljnji val iseljavanja odmah po prestanku teškoća s virusom.
"Ljudi koji nude maloumna rješenja o smanjivanju plaća u javnom sektoru ili su temeljito nekompetentni ili su dogmati zastali u vremenu kao zatočenici svojih anakronih zabluda. To nisu zagovornici poduzetničke klase, već obrnuto, njeni najveći štetočine” poručuje Ribić.
