Saborski zastupnik SDP-a Gordan Maras prozvao je u četvrtak vladu poručivši kako je skandalozan propust zbog kojeg više od 8000 korisnika socijalne pomoći nije primilo sredstva namijenjena sufinanciranju školskih udžbenika, a ministricu znanosti i obrazovanja Blaženku Divjak nazvao tromom i nesposobnom.
"Vlada svojim neradom zadnja tri tjedna otkad je počela školska godina zaboravila je na 8.182 najsiromašnijih obitelji u Hrvatskoj i nije omogućila odluku, koja je lani donesena mjesec i pol dana prije, da ti ljudi dobiju novac za svoje udžbenike. Evo vam HNS-a i koliko se oni brinu za djecu”, poručio je Maras tijekom stanke u Saboru.
Planirani novac, kaže, "zbog tromosti i nesposobnosti ministrice nije realiziran, a ljudi nemaju novca da kupe djeci udžbenike".
"Zar vas nije sramota?", upitao je Maras vladajuće.
Mediji pišu kako više od 8000 korisnika socijalne pomoći nije primilo sredstva u ukupnom iznosu od oko 4,5 milijuna kuna namijenjena sufinanciranju školskih udžbenika. Sredstva su osigurana u proračunskoj stavci Ministarstva znanosti i obrazovanja, no bez službene odluke Vlade o sufinanciranju nabave udžbenika za potrebe učenika osnovnih i srednjih škola koja nije donesena niti u trećem tjednu školske godine pa nema isplate novca za udžbenike.
Sinčić: Plenković ne želi da hrvatska javnost sazna cijelu istinu oko Agrokora
Čelnik Živog Zida Ivan Vilibor Sinčić prozvao je u četvrtak premijera Andreja Plenkovića jer im je, temeljem njihovog službenog zahtjeva, odbio dati na uvid evidenciju ulazaka u zgradu vlade, poručivši kako je to zato što premijer ne želi da hrvatska javnost sazna cijelu istinu oko Agrokora.
„Tko ste Vi gospodine Plenkoviću da ne date javnosti javne podatke? 17. svibnja poslao sam vladi upit da nam se da evidencija ulazaka u zgradu za dva datuma, za tada poznata dva sastanka Borg skupine u zgradi vlade – 6. ožujka i 23. ožujka lani”, rekao je Sinčić u slobodnoj raspravi u Saboru dodavši kako i unatoč roku u kojima su morali odgovoriti kao i požurnicama i telefonskim pozivima, do danas nisu dobili odgovor.
"Gospodina Plenkovića ne zanima ni transparentnost ni interes javnosti i odbijaju dati informacije već pet mjeseci”, ustvrdio je Sinčić.
Kazao je i kako premijer to nije htio dati u svibnju jer bi se otkrilo da nije sudjelovao na dva već na bar sedam sastanaka Borg skupine.
Saborska oporba: Zakon o otocima je "lista dobrih želja"
Saborska oporba u četvrtak se u raspravi o novom zakonu o otocima složila da je otocima potrebno pomoći i izjednačiti uvjete života na otocima s uvjetima na kopnu uz primjedbu da je predloženo više deklarativne naravi, "lista dobrih želja"i "PR pamflet".
Prijedlog zakona o otocima donosi okvir za uspostavu nove razvojne politike otoka, definira politiku razvoja otoka, definira razvrstavanje otoka. "To je skup konkretnih mjera koje će pridonijeti demografskoj i gospodarskoj revitalizaciju hrvatskih otoka", kazao je Velimir Žunac, državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije predstavljajući prijedlog.
Zakonom će se unaprijediti postojeće mjere kao što su subvencioniranje otočnog javnog cestovnog prijevoza, ulaganje u komunalnu, prometnu i društvenu infrastrukturu, prometno povezivanje, potpore otočnim poslodavcima, subvenciniranje vodoopskrbe, ali i uvesti nove mjere za otočne poslodavce i proširiti uporabnu funkciju "otočne iskaznice", poručio je Žunac dodavši da je za provedbu zakona u 2019. predviđeno 195 milijuna kuna.
Anka Mrak Taritaš (Klub GLAS i HSU) podržala je ulaganje u otoke, pomaganje otocima, samoodrživost otoka, ali i ustvrdila da je predloženi zakon deklarativne naravi i lista dobrih želja. "Nema iskoraka i puta naprijed dok doživljavamo da su otoci trošak, a ne dodana vrijednost ", kazala je.
Sličnog je stajališta i Arsen Bauk (Klub SDP-a) koji kaže da zakon definira ciljeve poput održivog razvoja, poticanje zadrugarstva, poticanje razvoja civilnog društva, ali sve deklarativno "Više se može nazvati deklaracijom nego zakonom", rekao je.
Sve teme koje su naznačene u zakonu kao što su eksploatacija mineralnih sirovina, hrvatski otočni proizvodi, gospodarski razvoj, divljač i invazivne životinjske vrste, gospodarenje otpadom, govore o tome da će ministarstvo u roku od 180 dana donijeti 10-ak pravilnika, da će Vlada u roku od dvije godine donijeti nekoliko programa, da će predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave donijeti planove razvoja otoka.
"Zakon koji ima nekoliko listova pratit će pravilnici koji neće moći stati do visine ove govornice", ustvrdio je Bauk.
Iako je pozdravila pozitivne promjene Sonja Čikotić (Klub Mosta) također je zakon ocijenila "listom želja" jer ne odgovara na demografske izazove, nema cjelovitih rješenja, nema stambene politike za privlačenje novih stanovnika. Smatra da zakon ne donosi ništa novo za otočane budući da je pravo na pitku vodu, povlašteni prijevoz i ostalo već regulirano postojećim propisima.
Mostovce bode u oči i uvođenje nove birokracije u vidu otočnih koordinatora, za što smatraju da je dodatan trošak bez konkretnog cilja.
Miro Bulj (Most) nazvao je zakon "PR pamfletom" koji neće pomoći otocima, a zamjerio je i što zakon u Saboru ne brani ministrica Gabrijela Žalac "već se bavi time hoće li Marko Perković Thomson pjevati na prosvjedu u Vukovaru".
Josip Borić (Klub HDZ-a) ističe kako zakon sadrži poboljšanje postojećih mjera kao i niz novih mjera koje će omogućiti otočanima lakši život, razočaran načinom na koji je oporba pristupila raspravi.
Novi zakon nudi nadopunu za postojeće mjere, ali i dodatne mjere, priču o pametnim otocima, korištenje europskih fondova, u sklopu zbrinjavanja otpada odvoz otpada na kopno, dozvoljavanje eksploatacije mineralnih sirovina na otocima i niz drugih, kazao je Borić.
"Nažalost kontinuitet politike prema otocima očito nije dobar, jer postoji kontinuitet iseljavanja s otoka", zaključio je Željko Lenart (HSS).
Željko Jovanović (SDP) upozorio je pak na gorući problem Primorsko- goranske županije, pitanje autohtonih i alohtonih divljači, dio za koji drži da nije dobro riješen zakonom. "Na Cresu ima pet puta više divljih svinja nego ovaca, mislim da je to dovoljan pokazatelj", kazao je.
Zastupnici su prijepodne raspravili i prijedlog izmjena Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje u prvom čitanju kojima se smanjuju administrativne barijere u obavljanju poslova i djelatnosti u graditeljstvu, te osigurava provedba obveznog stalnog stručnog usavršavanja osoba koje poslove prostornog uređenja i gradnje obavljaju u svojstvu ovlaštene osobe.
Oporba je najviše zamjerki imala na, kako tvrde, isključivanje krajobraznih arhitekata iz sustava čime će oni postati suvišni na tržištu rada, kao i na obvezno stručno usavršavanje koje vidi kao dodatni namet za inženjere.
Most: Zakoni o otocima i brdsko- planinskom području vode iseljavanju
Iz Mosta nezavisnih lista u četvrtak su poručili kako prijedlozi zakona o otocima, potpomognutim područjima i brdsko planinskom području, koji su danas na saborskom dnevnom redu neće promijeniti ništa već će potaknuti još veće iseljavanje i demografski slom.
Građani očekuju zakone koji će napraviti preokret, a imamo samo jednu kampanju za medije i javnost, ocijenio je Tomislav Panenić na konferenciji za novinare.
Ustvrdio je da planirana sredstva pokazuju da se ništa neće promijeniti.
Hoće li 85 milijuna kuna godišnje napraviti preokret na potpomognutim područjima kad niti povlačenje sredstava iz EU koje se mjere u milijardama nisu uspjeli pokrenuti napredak? Vjeruju li vladajući da će se na osnovu toga pokrenuti gospodarstvo i infrastruktura, provesti demografske mjere?, upitao je.
Ako je to sve što ova vlada može napraviti, premijer i resorni ministri na tim će područjima, kaže Panenić, biti 'persone non grata'.
Ocijenio je da je zakon vlada predložila bez vizije u napredak i tek kao podlogu da se neki iznos može staviti u proračun.
Pranić: Svaka izmjena zakona "gora je od predhodne"
Vrgorački gradonačelnik Ante Pranić naglasio je da godinama čekaju zakon koji se odnosi na 200 tisuća ljudi u 45 jedinica lokalne i područne samouprave, ali da je svaka dosadašnja izmjena zakona "gora od prethodne".
"Ovaj zakon o regionalnom razvoju možemo svesti na urbanizaciju jer građani odlaze u urbane sredine", smatra Pranić.
U zakonu, kaže, nisu definirani čak ni kriteriji tko ulazi u brdsko- planinska područja.
Pranić je rekao i kako su predlagali tzv. "planinske iskaznice" koje su trebale omogućiti određene beneficije na brdsko- planinskim područjima i to je bilo u nacrtu zakona a onda je izbačeno.
Ines Strenja Linić podsjetila je kako na otocima službeno živi 126 tisuća stanovnika, a taj je broj manji.
"Imamo tek 65 nastanjenih otoka od njih 1267, na 15 otoka živi više od tisuću stanovnika, dok na 25 otoka živi manje od 250 stanovnika. I na tako malom otoku treba organizirati život da bi se preživjelo", rekla je.
Prijedlog zakona ocijenila je "prelijevanjem iz šupljeg u prazno".
"Riječ je o političkim proklamacijama, a ne o zakonskim normama", rekla je Strenja Linić.
Strenja-Linić: Na otocima problem je voda, katastar...
Problematizirala je posebno pitanje vode na otocima.
"Nismo riješili problem Cresa na kojem ima dijelova gdje problem vode nije riješen", podsjetila je.
Za otočane je, ističe, najvažnije da se riješi imovinsko-pravno stanje jer im nije rješeno pitanje katastra što je preduvjet razvoja. "Problem im je i pitanje infrastrukture koja je još uvijek na turistički razvijenim otocima preglomazna i pada na leđa stanovništva kad prođe sezona", dodala je.
Razvrstavanje otpada, kaže, jedan je od gorućih problema, a njegov odvoz puno je skuplji i računi su veći nego na kopnu.
"Depopulcija otoka traje desetljećima. Digitalizacija javne uprave omogućila bi otočanima da konačno postanu ravnopravni u pristupu administraciji", smatra Strenja Linić.
Ističe i kako bi, da je bilo sluha, Mostov zakon o mikrosolarima poboljšao situaciju s električnom energijom.
Odbačeni zahtjevi za skidanje imuniteta Sinčiću, Sauchi, Orepiću i Madjeru
Saborsko Mandatno-imunitetno povjerenstvo (MIP) u četvrtak je odbacilo sva četiri pristigla zahtjeva za vođenje kaznenog postupka, odnosno skidanje imuniteta zastupnicima.
Za sve zahtjeve MIP je uskratio odobrenje s obzirom da su temeljeni na privatnim tužbama. Kako je pojasnio predsjednik MIP-a Žarko Tušek, držat će se dosadašnje prakse da MIP odbija zahtjeve za skidanje imuniteta u slučaju privatnih tužbi.
Zahtjevi za skidanje imuniteta pristigli su za čelnika Živog zida Ivana Vilibora Sinčića, nezavisne Tomislava Sauchu i Vlahu Orepića, te HSS-ovca Mladena Madjera.
U Sinčićevu i Madjerovu slučaju bila je riječ o tužbi za klevetu, a za Orepića se tražio nastavak kaznenog postupka koji je pokrenut dok još nije bio saborski zastupnik.
Sauchu je tužila izvršna direktorica Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka Marija Hrebac, i to za zlouporabu položaja. Hrebac je kaznenu prijavu podnijela i DORH-u, koji ju je odbacio. Nakon toga je podignula privatnu tužbu.
Sauchu tereti jer je kao predstojnik premijerova kabineta napravio popis dužnosnika koje imenuje Vlada, sukladno Zakonu o sprečavanju sukoba interesa.
Hrebac, iščitava se iz rješenja postupka koji se protiv nje vodio pred Povjerenstvom za odlučivanje o sukobu interesa, ne smatra da podliježe Zakonu o pravim i obvezama dužnosnika, a popis koji je Saucha sastavio smatra krivotvorinom.
