Hrvatska do sada nije primila ni jednog migranta koje brodovi pokupe iz Sredozemlja, no, to bi se s preuzimanjem predsjedanja Vijećem EU u prvoj polovici sljedeće godine moglo promijeniti, piše u utorak Večernji list.
Hrvatska će najvjerojatnije morati uzeti u obzir da su i druge države koje su predsjedale, poput Bugarske, Rumunjske ili Finske, primale migrante s brodova iz Mediterana. Riječ je o simboličnoj gesti – jedan ili dva migranta i to ne sa svakog broda, već se raspodjela među državama dogovara za svaki pojedinačni slučaj tako da konačan broj nije premašivao desetak, donosi dnevnik.
Ovakav se scenarij u Hrvatskoj službeno još nije razmatrao, ali se u Europi naveliko raspravlja o načelu solidarnosti. Jučerašnji neformalni sastanak ministara vanjskih i unutarnjih poslova u Parizu, na kojem je Hrvatska bila zastupljena na razini državnih tajnika, nastavio se na prošlotjedni sastanak u Helsinkiju, gdje se sudionici nisu uspjeli dogovoriti o predloženom dobrovoljnom mehanizmu za raspodjelu tražitelja azila koji pristižu na obale Europske unije, piše Večernji list.
Važno je razlikovati izbjeglice i ekonomske migrante
"Hrvatska je dosad smatrala važnim da se primjenjuje načelo solidarnosti. Zadnjih nekoliko godina preselili smo 192 migranta i to je model po kojem se dosad na Hrvatsku gledalo kao na odgovornu članicu EU koja se istodobno čvrsto postavila u borbi protiv ilegalnih migracija i zaštiti granica. Također, vrlo je važno razlikovati ljude koji su u stvarnoj potrebi i ekonomske migrante" kažu za Večernji izvori iz MUP-a.
O tome kako će se Hrvatska službeno postaviti oko mehanizma raspodjele kažu da će konačno mišljenje dati tek kad vide prijedlog, koji još nije finaliziran. To se, prema najavama, očekuje krajem ljeta na sastanku na Malti, donosi Večernji list.
