U trgovinama diljem Hrvatske u tijeku su velika zimska sniženja. No 'totalna sniženja' su i na internetu, odnosno na web-stranicama za on-line kupovinu.
Slobodna Dalmacija piše kako u šarenilu robe koja se nudi na internetu ima mnogo robe 'lažnjaka' odnosno krivotvorene robe. Riječ je o odjeći, obući i modnim dodacima (torbicama, remenju, novčanicima, privjescima, kapama...) s logom poznatih dizajnera poput Yvesa Sainta Laurena, Guccija, Stelle McCartney, Adidasa, Kenza i drugih koji, dakako, nisu ni blizu originalu ma koliko prodavači tih 'lažnjaka' uvjeravali kupce da jesu.
Chanelovoj torbici od 3000 kuna otpala jedna nula
Trgovina lažnom robom putem interneta odavno je zabranjena, ali zato cvjeta u susjednoj Bosni i Hercegovini, ali i Makedoniji te još nekim zemljama izvan Europske unije. Pa tko se želi pokazati s, primjerice, Chanelovom torbicom, ali ne za 3.000 kuna već za jednu nulu manje, taj lako nađe svoju robu na specijaliziranim web-stranicama. A u vrijeme 'totalnog sniženja' na takvim stranicama uz kupljenu 'markiranu' robu po bagatelnoj cijeni nude im se i 'gratis' u vidu parfema i marama. Naravno, opet 'poznatih marki'.
Slobodna Dalmacija piše kako kupac koji se odvaži na takvu kupnju mora znati da za robu kupljenu u sivoj zoni neće moći ostvariti eventualnu reklamaciju, osim izravnim dogovorom s distributerom, najčešće lociranim u distriktu Brčko i na sličnim, egzotičnim lokacijama. Većina trgovaca takvom robom spremno će zamijeniti kupljeni artikl, ali uz troškove dostave i povrata na račun kupca što u najbezbolnijoj varijanti iznosi nekih devedesetak kuna. Povrh svega, u slučaju tih artikala izlišno je očekivati dugotrajnu kvalitetu pa kad se sve zbroji ispada da jeftini lažnjaci postaju prilično skupa roba.
"Bilježimo izniman porast takve trgovine"
"U posljednjih nekoliko godina zabilježili smo izniman porast takve trgovine, to jest reklamacija kupaca koji su joj se priklonili. Ako je riječ o robi koja znači povredu autorskog (i)li intelektualnog vlasništva, opasno je ulaziti u takvu trgovinu samim tim jer roba može biti zadržana na granici prilikom carinskog pregleda. Ako je kupac unaprijed platio artikl, male su šanse da dođe do povrata novca", kazao je za Slobodnu Dalmaciju Vlado Biljarski, predsjednik udruge "Splitski potrošač" i voditelj Savjetovališta pri udruzi.
On napominje da je naročito problematična roba izvan EU jer za nju ne važi Zakon o zaštiti potrošača. Ako je pak takva roba kupljena unutar EU-a, onda se oštećeni potrošač može obratiti Europskom potrošačkom centru preko njihovih aplikacija i kontakata.
Iskusni kupci znaju prepoznati trgovce lažnjacima
Biljarski kaže kako će oni iskusniji u on-line kupovini lakše prepoznati opasne partnere. Njih odaje nekoliko znakova: anonimnost, inzistiranje na uplati na račun, puno gramatičkih pogrešaka u oglašavanju i brojni skočni prozori koji se otvaraju prilikom razgledavanja asortimana. Zamka čuči i na stranicama koje nemaju nikakve recenzije kupaca.
"Što se domaćih tiče, najsigurnije su one potvrđene drevnom metodom - usmenom predajom, dakle preporukama poznanika. Svaki trgovac, bez obzira je li oglašen na vlastitoj stranici ili preko neke od društvenih mreža, sigurniji je ako ima dobre recenzije i način plaćanja pouzećem, odnosno preko bankovne kartice. Dosta bitan signal da je stranica pouzdana jest oznaka u gornjem lijevom kutu "https" i znak lokota, što je pokazatelj da je stranica kriptirana, to jest da je komunikacija sigurna, a nije zgorega i da postoji i adresa i podaci o samom trgovcu poput matičnog broja i ostalog", pojašnjava Biljarski iz 'Splitskog potrošača'.
