Nakon dva potresa koja su u noći sa srijede na četvrtak probudila dio Zagrepčana, uslijedila je čitava serija slabih podrhtavanja do jutra. Potvrdio je to za Danas.hr seizmolog Krešimir Kuk dodajući da posljednjih tjedana bilježe seizmičku aktivnost u metropoli.
"Te je slabije potrese zadnjih tjedana osjetio mali broj građana. A do pet ili šest sati ujutro bilo je više od desetak slabijih potresa", dodao je.
Prvi potres magnitude 1,9 noćas je zatresao u 1.55 sati. Drugi nešto snažniji magnitude 2,8 uslijedio je tri minute kasnije, a epicentar je bio nedaleko od Markuševca.
Zvuk uznemirio građane
"To je epicentralno područje najaktivnije u Zagrebu. Na tom je mjestu prije par godina bio i glavni potres kao i veliki broj naknadnih. Epicentri se ne nalaze uvijek u jednoj točki, ali generalno se može reći da je šire markuševačko područje i podsljemenska zona aktivno epicentralno područje", objasnio je.
Najnovija podrhtavanja uznemirila su dobar dio građana, a jedan od razloga je upravo činjenica da su se dogodila tijekom noći kada je mirnije i tiše. "Zbog toga ljudi osjete i one slabije potrese koje tijekom dana vjerojatno ne bi", objasnio je seizmolog.
Neki su Zagrepčani istaknuli da su par minuta prije potresa čuli određeni zvuk i smatraju da je on "najavio" noćašnja podrhtavanja. Kuk objašnjava da je moguće bilo riječi o tutnjavi koja je normalna pojava za potrese, ali nikako najava potresa jer se oni ne mogu predvidjeti niti najaviti.
"To je zvuk valova potresa, odnosno zvuk koji se generira kada potres već nastane i širi se valovima zbog čega nastaje tutnjava. Noćas je vjerojatno neke zbunilo što su dva potresa bila u kratkom razmaku, a jedan od njih je bio jači. Interpretacija ljudi može biti drugačija, no to je pojava koja se često zna čuti", dodao je.
Osvrnuo se i na sustav ranog upozorenja za potrese (SRUUK) koji se u ovom slučaju nije oglasio ističući da je funkcionalan kad su u pitanju druge prirodne pojave poput poplava, tuča i ekstremnih nevremena.
O sustavu upozorenja
"Sustav reagira na način da šalje obavijest ako je jaki potres, ali nakon što se potres već dogodi. Potres se ne može najaviti, barem ne u ovom smislu ranog upozoravanja", naglašava.
U drugim zemljama poput Japana postoji sustav ranog upozorenja koji funkcionira budući da su potresi uglavnom na velikim udaljenostima od područja na kojima se građane nastoji upozoriti. No, dodaje Kuk, takav sustav ne bi funkcionirao kod nas.
"Onaj pravi sustav upozorenja koji je najtočniji je realan tamo gdje se potres dogodi dovoljno daleko od mjesta na kojem se želi upozoriti ljude. U nekim slučajevima podrhtavanja traju 20 sekundi i više pa tada ima dovoljno vremena da ta informacija upozorenja stigne do građana. Takav sustav nije moguć u Hrvatskoj jer su potresi u blizini velikih gradova", ističe.
Ipak, postoje začeci informacijskih, a ne seizmoloških sustava koje razvijaju velike kompanije poput Google-a koji funkcioniraju na temelju trešnje mobitela.
Svaki mobitel može generirati trešnju i ako se skupi dovoljno podataka s nekog područja o tim trešnjama mobitela, algoritam može procijeniti da se radi o potresu kod većih magnituda.
"To su uspjeli na nekim područjima u Europi gdje su dobili obavijest par sekundi prije nego što su stigli valovi potresa do njih. Ali, u pravom smislu seizmološki sustav (upozorenja, op.a.) nije moguć", podsjeća seizmolog.
POGLEDAJTE VIDEO: Pet dana nakon potresa iz ruševina izvukli staricu (90). Zaglavila se ispod namještaja, spašavali je satima
