Ravnateljica HZZO-a Tatjana Prenđa Trupec u emisiji Novi dan N1 televizije govorila je o nadzoru bolnica zbog sumnje u pogrešno fakturiranje računa koji se ispostavljaju zavodu. Dotakla se i pitanja odlaska na bolovanje u Hrvatskoj i kako se građani kontroliraju.
Na pitanje u koje se fakture sumnja Prenđa Trupec je rekla: "Bolničke fakture u ambulantna i stacionarna liječenja koja posvuda u svijetu ponekad bolnice nadopune s nečim što možda nije liječeno u toj dionici liječenja. To se dodaje u situaciji i kada se to liječi, a ne kada čovjek ima komorbiditete. To liječenje zna i utrostručiti iznos.
Godine 2013. je uvedeno da bolnice nakon pet dana od usluge moraju poslati fakturu. Veliki dio bolnica nam ispostavlja račune u tom vremenu. Veliki dio bolnica to poštuje. Važno nam je to jer bolnicama plaćamo do desetoga u mjesecu u avansu od 90 posto. Onda se do kraja mjeseca računaju drugi parametri prihoda koji se plaćaju po izvršenju usluge."
'Imali smo operaciju u jednodnevnoj bolnici od jednog sata gdje je račun bio 52 tisuće kuna'
Prenđa Trupec govorila je i o visokim iznosima i o tome koliko su te fakture veće.
"Postotak tih komplikacija je vani oko 20 posto. U Sloveniji je to 18 posto. Kod nas je to 27,9 posto. Deset posto je nečega što se odfakturira, a da ne bi trebalo. Kada se krene skidati madež možda se pacijentu nekad da terapija, ali to ne mora vrlo često biti fakturirano. Mi smo imali operaciju u jednodnevnoj bolnici od jednog sata gdje je račun iznosio 52 tisuće kuna", kazala je ravnateljica.
120 kontrola radi opsežnu kontrolu
Na konstataciju da su iz Zavoda najavili strožu kontrolu u bolnicama, a da oni kažu da njima redovito dolaze kontrole i imaju sumnje da ista takva kontrola ne dolazi onima koji nisu pod ugovorom, Tatjana Prenđa Trupec je rekla da oni redovito kontroliraju ugovorne partnere čak i dva puta mjesečno. "Potpuno je isti pristup prema svim partnerima. Kad vi odete u bolnicu naših 120 kontrola provodi opsežnu kontrolu pa ne mogu raditi često nego jednom u 6 mjeseci, a trebali bi češće. U tom smislu smo mi krenuli u nekakav transfer kontrolora. U bolnicama bi trebalo pročešljati ovakve stvari", poručila je.
"Mi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti imamo izvrstan sustav gdje pratimo što je koji doktor i kome propisao. Bolovanja, slanja u bolnice, lijekove... U bolnici je sustav informatiziran lošije. Od tamo znamo samo ono što dobijemo uz fakture", rekla je ravnateljica na pitanje vode li se kontrole kompjutorskim putem.
Postoje i sankcije za ugovorne partnere
U slučaju nepravilnosti i kome se to može prijaviti, ravnateljica HZZO-a kaže da imaju službu, no da su oni 2009. uveli sustav plaćanja prema australskom modelu koji grupira postupke koji se rade na pacijentu i svejedno je je li on tamo 3 ili 5 dana. "Svi su motivirani da se pacijent što prije obradi, ali mnogi još ne znaju kako i što se fakturira prema HZZO-u pa misle da će zaraditi. To se događa svuda u svijetu. Sve zemlje koje imaju naplatu po DTS-u mijenjaju model svake 34 godine da ne dođe do zloupotrebe", dodala je. Rekla je i da postoje sankcije za njihove ugovorne partnere, a to su opomena, opomena s novčanom kaznom do 5 posto mjesečnog limita, kazne pred raskid ugovora.
Bolovanja predugo traju
Na konstataciju kako je poznato da se u Njemačkoj mogu kontrolirati i oni koji su na bolovanju, Tatjana Prenđa Trupec odgovorila je na pitanje ima li toga i kod nas.
"I mi kucamo na vrata i pozivamo pacijenta da dođe u ordinaciju. Naše kontrole skinu s bolovanja oko 20 posto pacijenata. Obično je bolovanje pravedno otvoreno, ali predugo traje". poručila je.
Komentirala je i nove reforme koje je ministar najavio. "Zapravo za bilo kojeg pacijenta nije dobro da netko s prehladom radi cijelu obradu na hitnoj jer će netko možda čekati i umrijeti. To je problem. Neke promjene se jednostavno moraju napraviti. Nikome neće biti naplaćeno s vrata. Bit će naplaćeno tek kad se utvrdi da netko nije hitan slučaj. Pitanje je i osobne odgovornosti". rekla je Prenđa Trupec. A što se tiče nadstandarda, poručila je: "Postoje u zdravstvu i neke nemedicinske stvari kao bolja soba ili dopunska lista lijekova. To su neke želje koje nisu vezane uz zdravstvo i ima smisla. Tko želi, može u to uložiti."
