Članovi SDP-a, Branko Grčić, Gordan Maras i Boris Lalovac održali su konferenciju za novinare, na kojoj su kritizirali poreznu reformu koju je Vlada predstavila na jučerašnjoj sjednici.
Grčić je istaknuo da najveći broj ljudi koji rade u Hrvatskoj, "koji imaju sreću da imaju posao, s ovom poreznom reformom neće dobiti ništa".
"Ključna razlika između naše i ove reforme je u tome što smo mi digli plaće srednjeg sloja, onoga koji drži društvo i koji je pokretač i potrošnje, što je indirektno utjecalo na rast BDP-a i gospodarski oporavak. Sad to nemamo, već imamo samo progresivni rast plaća u dijelu visokih plaća i visokih dohodaka", rekao je Grčić, objasnivši da će rast plaće osjetiti samo dva posto ljudi koji primaju plaće.
Istaknuo je da je SDP za vrijeme svoga mandata plaće povećao za maksimalno tisuću kuna, te da nije bilo progresivnoga rasta kao u slučaju ove porezne reforme.
"Činjenica da s ovom reformom na bilo koji način ne profitiraju umirovljenici. U već dva navrata plaće zaposlenih će rasti, ali mirovine će ostati na istoj razini i to u vremenu kad ni indeksacija nije nešto što doprinosi rastu mirovina. Očekujem od Vlade da će naći načina i model kojim će zaštititi mirovine od daljnjeg propadanja i barem sačuvati minimum, da mirovine ne padaju dalje i da se dignu iznad famoznih 40 posto prosječne plaće. Sad su mirovine u prosjeku niže od toga i to se dogodilo u zadnje dvije godine i to se više ne smije dogoditi. Mora se naći način usklađivanja mirovina kako bi pratile rast plaća", rekao je Grčić.
Istaknuo je da je još uvijek nejasna slika kako će se nadoknaditi manjak za jedinice lokalne samouprave. "Očekujemo preciznija objašnjenja na koji će se način ta kompenzacija ostvariti", rekao je Grčić, dotaknuvši se i problema sa sektorom turizma i ugostiteljstva, gdje će porezna reforma s ovakvim rješenjima zaustaviti rast jednoga od najpropulzivnijih hrvatskih sektora. "Nije mi jasno zašto je izabran samo jedan sektor. Uvijek je dobro i treba ići u smjeru da se efekti porezne reforme pravednije raspodijele. Ovo je loša odluka da jedan od najuspješnijih sektora dolazi u situaciju da će imati ozbiljne probleme", rekao je Grčić.
Kazao je da će Hrvatska, ako dođe do povećanja stope za ugostiteljstvo, biti druga po visini te stope u Europskoj uniji. "Iznad nas je samo Mađarska, za koju čujem da sad razmišlja o smanjenju te stope i to je smjer u kojemu bismo i mi trebali ići", rekao je Grčić.
Pozvao je Vladu da iznađe kvalitetnija rješenja za ovu poreznu reformu. Iznio je i očekivanja SDP-a. "Mi smo za progresivno oporezivanje i više stopa koji će učiniti sustav pravednijim, bez radikalnih promjena. Sad srednji sloj ima rast plaća između sto i tristo kuna. To je 1,5 do 3 posto povećanja plaća. A onda nakon toga imamo enorman skok iznad tih plaća, gdje rast počinje s tisuću i ide do 6 ili 7 tisuća kuna", kazao je Grčić.
Maras: Treba uvesti stope za najbogatije
(Foto: Patrik Macek/PIXSELL)
I Maras je istaknuo tezu da je porezna reforma usmjerena samo na dva posto najbogatijih i onih koji najviše zarađuju u Hrvatskoj. "To je jedan kontinuitet HDZ-a", rekao je Maras.
Iznio je i prijedlog SDP-a, kako bi se plaće trebale oporezivati. "Za najbogatije ljude u Hrvatskoj, čije su neto plaće više od 15 ili 16 tisuća kuna, stopa oporezivanja trebala bi iznositi 48 posto. Uveli bismo, umjesto dvije stope, tri stope. 24 posto bila bi najniža, 36 za ove koji zarađuju više, a za članove Uprave Ine i najbogatije stopa od 48 posto, što bi dovelo do toga da se ne povećavaju niti dužnosničke plaće. To je jasna poruka SDP-a, ne želimo povećavati visoke plaće nikome", rekao je Maras.
Lalovac: Zakon o porezu na dobit sporan
(Foto: Patrik Macek/PIXSELL)
Bivši ministar financija Lalovac istaknuo je problem Zakona o porezu na dobit, koji je, kako je rekao, prošao ispod radara javnosti. "Članak 12. toga zakona daje ekskluzivno pravo bankama da mogu jednokratno otpisati sve svoje loše plasmane, koje su gomilali godinama i da taj teret ide na teret državnoga proračuna. Postavlja se pitanje je li ovo deal Marića s bankarima vezano uz slučaj švicarac. Ovo kod nas nije moglo proći", rekao je Lalovac, dodavši da su bankari već i od SDP-ove vlade tražili ovakvo rješenje, međutim, to SDP nije želio dopustiti.
Objasnio je što točno podrazumijeva sporni članak zakona. "Radi se o tome da se daje jednokratna mjera poslovnim bankama u 2017. godini da otpišu sve svoje loše plasmane, da ne moraju prolaziti proces koji prolaze svi drugi subjekti. Ovo može biti puno skuplja mjera i doprinos bankama nego što će biti švicarac. Postavlja se pitanje hoće li ovo osjetiti hrvatski građani ili je ovo samo peglanje bilance banaka. Banke bi to morale reći hrvatskim građanima", kazao je Lalovac, istaknuvši brigu kako bi se u budućnosti moglo dogoditi da banke dobiju jednokratni otpis duga, prikupe povrat poreza, a dugovanja prodaju agencijama za naplatu dugova i tako dvostruko zaradile na jednom slučaju. "Zašto poduzetnici i drugi građani ne mogu dobiti ovakvo pravo?", upitao je Lalovac.
Dodao je da se postavlja i pitanje ustavnosti ovoga zakona. "Zašto to nije trajna mjera, ako je tako dobra?", završio je Lalovac.
