Ne provedete li ključne strukturne reforme, rast hrvatske ekonomije usporit će do 2020. godine na oko dva posto i bit će upola niži od rasta koji će ostvarivati ostale tranzicijske zemlje. To će još više povećati razliku u razvijenosti između Hrvatske i ostatka EU, temeljna je poruka misije MMF-a na kraju njihova redovitog posjeta Hrvatskoj, piše Večernji list. 

MMF je stoga Hrvatskoj postavio 12 preporuka s ciljem stabilizacije državnih financija i bolje organizacije koji bi u konačnici trebali rezultirati većim zapošljavanjem, investicijama i povećanjem dohotka. 

Hrvatsko gospodarstvo, kažu stručnjaci iz MMF-a, raste na krilima turizma i potrošnje oko tri posto, što je dobro, ali trebaju nam i investicije.

MMF kod porezne politike ide kontra prevladavajućeg mišljenja u zemlji te tvrdi da bi “suvremen i pravedniji porez na imovinu” otvorio prostor za smanjenje poreza koji su manje poticajni za rast, prije svega porez na plaće, parafiskalne namete pa i PDV. 

Nadalje, treba povećati doprinose za dopunsko zdravstveno osiguranje i poboljšati prikupljanje dopunskog ukidanjem izuzeća koje je predviđeno za invalide, učenike, studente, nezaposlene, socijalne slučajeve, preporučuje MMF, piše Večernji list.

Ovo je 12 točaka kojima se ističu promjene koje MMF preporučuje Hrvatskoj:

1. Prodajte disperziranu i slabo iskorištenu državnu imovinu i smanjite javni dug

2. Socijalna davanja treba racionalizirati i bolje usmjeriti da nisu zapreka za rad

3. Uvedite suvremen i pravedan porez na imovinu i nekretnine, smanjite porez na rad

4. Povećajte dopunsko zdravstveno osiguranje, ukinite izuzeća za dopunsko 5. Vratite HZZO u državnu riznicu, smanjite broj bolnica i centralizirajte nabavu

6. Smanjite administrativno opterećenje poslovanja

7. Previše tvrtki proglašeno strateškim, loše njima upravljate

8. Smanjite poticaje za prijevremeno umirovljenje, dižite dob za mirovinu

9. Ograničite rast mase plaće, postupno smanjujte broj zaposlenih u upravi

10. Digitalizirajte sudske postupke, smanjite troškove pravnog procesa

11. Javni dug treba brže smanjivati, poželjno ispod 60 posto do 2022. godine

12. Povećajte fleksibilnost tržišta rada, posebno kod zapošljavanja