Ne smatram se krivim, rekao je bivši premijer Ivo Sanader nakon što mu je ponovno pročitana optužnica koja ga tereti za ratno profiterstvo, odnosno uzimanje 3,6 milijuna kuna provizije od Hypo banke u pregovorima o kreditu za Ministarstvo vanjskih poslova 1995.
Sanader je, naime, kao zamjenik tadašnjeg ministra vanjskih poslova vodio s Hypo bankom pregovore o kreditu od 140 milijuna austrijskih šilinga. Taj novac trebao je biti iskorišten za kupnju veleposlanstava za Hrvatsku diljem svijeta. No, zatražio je pet posto provizije za sebe, kako bi osigurao da ugovor bude potpisan i time se otvore vrata za ulazak Hypo banke na hrvatsko tržište.
'Korupcija ugrozila samo bit državnosti'
USKOK tvrdi da je mu je doista do 22. ožujka 1995. u nekoliko rata Hypo banka isplatila ukupno sedam milijuna austrijskih šilinga, odnosno 3,6 milijuna kuna.
"Korupcija za vrijeme Domovinskog rata ugrozila je samu bit državnosti", naglasila je Marija Vučko, zamjenica ravnateljice USKOK-a. Dodala je kako taj iznos provizije predstavlja 770 tadašnjih Sanaderovih mjesečnih plaća, a to je nesrazmjer primanja koji je bitan kod dokazivanja kaznenog djela ratnog profiterstva.
Zastara ili ne?
Prema stavu USKOK-a, zastara na koju je ukazao Ustavni sud rušeći pravomoćnu presudu kojom je Sanader u aferama Hypo i Ina-MOL bio osuđen na osam godina zatvora, u ovom slučaju nije nastupila.
Sanaderov odvjetnik Čedo Prodanović tvrdi pak da je zastara nastupila mnogo prije nego je protiv njega pokrenut ovaj postupak. Ističe kako će dokazati da Sanader nije nezakonito uzeo nezakonitu proviziju, jer nije bio pregovarač s Hypo bankom u ime Hrvatske.
"Ta provizija isplaćena je osobi koja se predstavljala kao Eugen Laxa, a očito je riječ o nekome iz Hypo banke tko si je pod krinkom ove provizije isplatio novac", dodao je Prodanović.
'Korist mora ugroziti državu u ratu'
Jadranka Sloković, Sanaderova odvjetnica, primijetila je kako korist koja mu se stavlja na teret nije takva kakvu zakon traži da bi neko kazneno djelo bilo okarakterizirano kao ratno profiterstvo. "Ta korist mora biti takva da ugrozi funkcioniranje države u ratu, što ovdje nije slučaj", istaknula je u uvodnom govoru.
Sam Sanader podsjetio je da u vrijeme kada niti jedna banka nije željela dati kredit Hrvatskoj, Hypo banka ipak to čini i to na prijedlog tadašnjeg ministra vanjskih poslova Austrije Aloisa Mocka. On je o tome obavijestio tadašnjeg hrvatskog ministra vanjskih poslova Matu Granića, a kako je tijekom prvog suđenja izjavio tadašnji premijer Nikica Valentić kredit je dan uz kamate koje su bile dva puta niže od onih koje su se određivale tada na tržištu. "Pa koji bi onda bio razlog da Hypo banka ikome daje proviziju", pita se Sanader.
Svjedokinja o sastanku s Kultererom i Katičićem
Svjedokinja Božena Ključarić koja je bila u upravi Privredne banke Zagreb i upravi Elana prisjetila se kako je u hotelu Westin, bivšem Intecontinentalu u Zagrebu, 1997. ili 1998. godine vidjela Sanadera s Kultererom i Martinom Katičićem, tadašnjim predsjednikom uprave PBZ-a. "Čini mi se da je to bio neformalan sastanak", dodala je. Iako je tijekom istrage izjavila da je sastanak bio 1994. ili 1995. danas je ustrajala na tome da se ipak radilo o par godina kasnije.
