I dok su u razvijenim zemljama Europe potrošnja i poznavanje bioproizvoda znatno napredniji, Hrvatska još uvijek zaostaje po tom pitanju.

Prema istraživanju GfK, samo 3 posto hrvatskih građana reklo je da redovito kupuje bioproizvode.

Njih 21 posto kazalo je da kupuje samo neke bioproizvode, dok se 35 posto građana izjasnilo da poznaje bioproizvode, ali ih ne kupuje. Isto toliko ih je reklo da ne poznaje bioproizvode, a šest posto građana nije odgovorilo.

No, primjerice, u Njemačkoj je kod 94% kućanstava registrirano da su u 2009. godini kupili neke organske proizvode (prosječno su za to potrošili 94 eura po kućanstvu).

Unatoč krizi ova je potrošnja u Njemačkoj ostala na gotovo istoj razini kao i godinu dana ranije, odnosno količinski je porasla za dva posto jer su padale cijene, pa je trošak kupovine ovih proizvoda smanjen za oko jedan posto.

Ako njemački potrošač ima mogućnost birati organske proizvode proizvedene u Njemačkoj ili one iz drugih zemalja, gotovo 50% njih preferira proizvod iz vlastite zemlje (ima više povjerenja u bolju kontrolu proizvodnog procesa).

Kretanje tržišta bio-proizvoda u Njemačkoj kontinuirano se prati u okviru analiza GfK Panel Servisa, a pokazuju da je u 2009. godini sektor organskih proizvoda činio 3,2% ukupne potrošnje za hranu i pića.

Godišnje istraživanje stanovništva o navikama kupovanja provedeno je u 11 zemalja – BiH, Bugarska, Češka, Hrvatska, Mađarska, Poljska, Rumunjska (samo urbana populacija), Srbija, Slovačka, Slovenija i Ukrajina. Osobni intervjui u kućanstvu /CATI/ CAPI, ispitanik je osoba koja obavlja najviše kupovina u kućanstvu; reprezentativan uzorak za svaku pojedinu zemlju; 11/2009.

Podaci za Njemačku izvod su iz analiza zasnovanih na rezultatu GfK ConsummerScan panela.