"Salmoneloze se najčešće javljaju u obiteljskim domaćinstvima, zatim su posljedica hranjenja u ugostiteljskim objektima (restorani, slastičarnice, hoteli) ili javnim kuhinjama zatvorenog tipa. Izvor zaraze su u većini slučajeva nedovoljno termički obrađena hrana tipa domaći kolači, krempite ili slični kremasti kolači, ali i obroci poput pohane piletine, pečenih jaja, školjki i sl.", objašnjava doktorica Brigita Hengl iz Hrvatske agencije za hranu.
Ono na što posebno treba obratiti pozornost je i higijena prilikom pripreme hrane. Naime, salmonela se može prenijeti rukama zaražene osobe pri rukovanju hranom, kontaminiranim priborom ili preko radne površine te međusobnim doticajem sirove i kuhane hrane, kao i držanjem hrane u neprikladnim uvjetima, primjerice izvan hladnjaka ili dulje vrijeme na sobnoj temperaturi.
Temperatura, glavobolja, mučnina, proljev...
Da je uistinu riječ o salmonelozi, može se potvrditi samo pretragama, a simptomi bolesti započinju nakon relativno kratke inkubacije od 12 do 24 sata. Kako upozorava doktorica Marina Valek, zamjenica predsjednice Znanstvenog odbora za prehranu, alergene i hranu za posebne potrebe Hrvatske agencije za hranu, iz HZJZ-a Osječko-baranjske županije, manifestiraju se kao akutna bol u trbuhu, povišena temperatura, glavobolja, mučnina, proljev i povraćanje.
Valek ističe kako bolest obično traje nekoliko dana, a dulji tijek i komplikacije javljaju se ovisno o imunitetu osobe i serotipu Salmonella. Teški simptomi bolesti su, dodaje, krv, sluz i neprobavljena hrana u stolici, gubitak težine i groznica popraćena visokom temperaturom i treskavicom.
Prema naputcima doktorice, u vrijeme vrućina zbog opasnosti od salmonele treba izbjegavati mlijeko i hranu koja sadrži mnogo neprobavljenih ostataka (celuloza, biljna vlakna, žilavo i masno meso i sl.), a nije dobro konzumirati ni jela sa zaprškom, kao ni prženu ili hranu prelivenu s masnoćom koja je grijana, kuhana ili pržena, kolače s masnim kremama i alkohol.
