U razdoblju 2010.-2015. nijedan od četiri najveća strana trgovačka lanca - Kaufland, Lidl, Spar i Billa - nije na račun poreza na dobit uplatio niti jednu kunu u proračun, rekao je Lovrinović u Saboru, prenoseći analizu ekspertnog tima svoje stranke.
U tih šest godina, pojasnio je, lanci su ostvarili ukupni prihod od oko 56 milijardi kuna i rashod od oko 58 milijardi kuna, a pošto su im rashodi bili veći od prihoda, nisu bili u obvezi plaćati porez na dobit jer su imali gubitke.
Lanci nisu ni prije 2010. plaćali porez na dobit
"Pored gubitaka u spomenutih šest godina, lanci su iz razdoblja prije 2010. prenijeli dvije milijarde kuna gubitka. Dakle, niti prije 2010. nisu plaćali porez na dobit, a to znači da ga još dugo, dugo neće plaćati", ustvrdio je Lovrinović.
Zapitao se je li moguće da spomenuti trgovački lanci posluju s gubitkom, a još postoje na tržištu, te sam odgovorio kako to ekonomski nije moguće u uređenim zemljama, ali u Hrvatskoj jest.
"Što su uzroci njihovih gubitaka - ulaganja u poslovne prostore, transferne cijene kao način izvlačenja dobiti, ili možda fakturiranje raznih usluga iz kompanija 'majki', čime se možda izvlačio novac", upitao se Lovrinović. Zanima ga i plaćaju li domaći trgovački lanci porez na dobit, te odgovorio potvrdno.
"Ako domaći trgovački lanci moraju plaćati kamate na kredite od 5 do 10 posto, strani od 0,5 od 1 posto, a pritom domaći još i plaćaju porez na dobit, a strani ne, onda je to neizdrživo na duži rok, što je pokazao slučaj Agrokor", rekao je zastupnik, upitavši se bi li Agrokor, odnosno Konzum došao u ovu situaciju da nije plaćao porez na dobit.
Neplaćanje poreza znači rušenje temelja ove države
Lovrinović zbog svega 'upire prstom' u Poreznu upravu i Ministarstvo financija, od kojih traži da hitno utvrde koliko spomenuti lanci moraju platiti poreza od početka poslovanja. "Ako strani trgovački lanci nastave poslovati s gubitkom, onda im treba pokazati put preko granice", rezolutan je Lovrinović, koji traži da se pored spomenutih istraže i lanci iz drugih djelatnosti, poput namještaja.
"Neplaćanje poreza znači rušenje temelja ove države", poručio je.
Stanka prije početka sjednice
Na početku sjednice stanku su tražili i zastupnici Branimir Bunjac (ŽZ) koji će govoriti o problemima tvornice obuće u Goričanu, te Maro Kristić (Most) koji će govoriti o položaju pomoraca i pomorstva.
Hrvatski sabor u četvrtak će raspravljati o Vladinu prijedlogu zakona o subvencioniranju stambenih kredita u prvom čitanju, kojim Vlada želi pomoći osobama mlađim od 45 godina u stjecanju prve nekretnine.
Prema zakonskom prijedlogu, država će četiri godine plaćati pola rate kredita za kupnju prvog stana ili kuće, a ako osoba dobije ili usvoji dijete u tom razdoblju, za svako dijete rok će se produžiti za još dvije godine. Ako osoba u obitelji ima nekog s invaliditetom većim od 50 posto, rok se produžava za još jednu godinu.
Omogućava se kupnja novih, ali i rabljenih stanova i kuća vrijednosti do 1500 eura po četvornom metru, pri čemu ukupan iznos do kojega država sufinancira kredit ne premašuje 100.000 eura. Nekretnina može biti i skuplja, ali ostatak se neće subvencionirati.
