Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković u petak je uputio dopis predsjedniku Ustavnog suda Miroslavu Šeparoviću kojim ga je izvijestio da Sabor nije u zadanom roku izvršio Rješenje Ustavnoga suda Republike Hrvatske od 21. veljače 2017. godine o donošenju novog zakona o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece.
„Prema informacijama kojima raspolažem, Vlada Republike Hrvatske je, kao jedan od ovlaštenih predlagatelja, po donošenju Rješenja pokrenula niz aktivnosti s ciljem buduće pravne regulacije navedenog pitanja“, izvijestio je Jandroković Ustavni sud.
Povjerenstvo osnovano u studenom 2018.
Odlukom ministra zdravstva Milana Kujundžića od 10. studenoga 2018. godine osnovano je Povjerenstvo sastavljeno od eminentnih stručnjaka na području medicine, bioetike i prava, sa zadaćom da utvrdi i evaluira iskustva država članica Europske unije koja se odnose na pitanje prekida trudnoće, dodao je.
„Uzimajući u obzir rezultate provedenih analiza te vodeći računa o činjenici da je prekid trudnoće kompleksno etičko, medicinsko, znanstveno, svjetonazorsko i pravno pitanje, donošenje novog zakona nije bilo moguće u roku utvrđenom Rješenjem Ustavnog suda. Izrada i donošenje zakona podrazumijeva multidisciplinarni pristup rješavanju pitanja vezanih uz prekid trudnoće te široku javnu raspravu u postupku donošenja novog zakona. U tom kontekstu, nastavit će se s aktivnostima potrebnim za izradu novog zakona radi donošenja kvalitetnog i cjelovitog rješenja“, izvijestio je predsjednik Sabora Ustavni sud.
'Osumrevenjivanje zakona'
Ustavni sud je 21. veljače 2017. donio rješenje kojim nije prihvatio prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece i naložio Hrvatskom saboru da u roku od dvije godine donese novi, uzimajući u obzir da je potrebno "osuvremenjivanje" zakona i da je na zakonodavcu da u njemu odredi edukativne i preventivne mjere tako da prekid trudnoće bude izuzetak.
Važeći zakon iz 1974. mijenjan je tri puta, a prijedloge za ocjenu njegove suglasnosti s Ustavom bili su podnijeli Hrvatski pokret za život i obitelj, Hrvatski katolički zbor »MI«, Udruga "U ime obitelji" i nekoliko pojedinaca.
