Zastupnica u Europskom parlamentu i dopredsjednica Hrvatske konzervativne stranke Ruža Tomašić uputila je pitanje za pisani odgovor predsjedniku Europskog vijeća Donaldu Tusku.
Na početku pitanja naglasila je kako je bilo iznimno degutantno slušati njegove hvalospjeve upućene srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću tijekom posjete Srbiji. Između ostalih i izjavu kako „u Vučiću prepoznaje srodnu dušu jer obojica znaju da se u životu i politici ponekad morate boriti bez oklijevanja“.
Potom je pitala je li predsjednik Donald Tusk upoznat s činjenicom da je isti Aleksandar Vučić tijekom velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku i BiH 90-tih imao iznimno proaktivnu ulogu, kako u ratnohuškačkim govorima u kojima je istomišljenike pozivao na ubojstva i rat, tako i u držanju oružja, za što postoje brojne snimke i slike kao dokazi navedenih tvrdnji.
Napomenula je i to kako je Tusk izjavio da je „Alesandar Vučić živi dokaz da možete u isto vrijeme biti veliki patriot i racionalni pragmatičar“, te kako bi se u svjetlu navedene izjave mogao izvući zaključak kako su Vučićevi ratnohuškački govori bili dokaz patriotizma, a snimke s kalašnjikovom u ruci dokaz racionalnog pragmatizma.
Zaključno je pitala misli li predsjednik Europskog vijeća kako je zbog želje da se Srbija distancira od Rusije i prizna Kosovo pravedno i pošteno relativizirati nevine žrtve rata iz 90-tih, proizašle upravo iz velikosrpske zločinačke ideologije koje se Aleksandar Vučić do današnjega dana nije javno odrekao, što jasno potvrđuju i nedavni skandalozni događaji povezani s ratnim zločincem Vojislavom Šešeljem.
Zastupnica u Europskom parlamentu i dopredsjednica Hrvatske konzervativne stranke Ruža Tomašić u svom je stilu prokomentirala odnos između Srbije i Hrvatske i na svojem blogu. Njezinu objavu prenosimo u cijelosti:
Premijer Plenković nedavno je rekao da je ovo vrijeme razotkrivanja. Nadajmo se da je konačno tako i u odnosima Hrvatske i Srbije. Kao što je hrvatskim komunistima trebao Slobodan Milošević da bi progledali, našoj je vladi trebalo Šešeljevo gaženje hrvatske zastave da shvati kako s Vučićevom Srbijom nije moguće imati otvorene prijateljske odnose.
Da želi, Vučić može bez većih problema zaustaviti Šešeljevo divljanje. Ali ne želi zato što mu Šešelj dobro dođe kad poželi zategnuti odnose bez da sam sebe kompromitira. Vučić taj cirkus odobri, a onda iskoristi za prebacivanje loptice u naše dvorište. On sam ispada fin i umiven, a hrvatsku se stranu izjednačava s notornim četnikom i osuđenim ratnim zločincem Šešeljom.
Naša vlada treba prestati pristajati na takvu igru i poslati jasnu poruku Vučiću da, ako želi podršku na putu u EU, mora igrati otvorenih karata. Proglašavanje njegova pijuna Vulina nepoželjnim u Hrvatskoj dobar je prvi korak, ali najava srbijanskih protumjera dokaz je da Beograd nije ništa naučio iz toga.
Hrvatska mora pokazati zube, ali i paziti da u geopolitičkoj križaljci na jugoistoku Europe ne bude označena kao problem, nego prihvaćena kao dio rješenja. Zato je jako važno da se počnemo još ozbiljnije zanimati za srbijanske pregovore, i to ne samo u onim poglavljima koja pokrivaju naša otvorena pitanja.
Srbija nije spremna za pristupanje Europskoj uniji i neće još jako dugo biti spremna. Iako nam okolnosti ne idu na ruku, što pokazuje i posljednji Tuskov ulizivački govor u Beogradu, Hrvatska u tom procesu mora postati jedan od ključnih čimbenika i naći si saveznike. Samo tako možemo biti sigurni da će sljedeći put Vučić nešto naučiti iz lekcije koja dolazi iz Zagreba.
